Ko plaća penale zbog kašnjenja prioritetne dionice auto-puta, država ili CRBC: Arbitražu niko ne pokreće

Iako najavljen, postupak pred Arbitražnim sudom Trgovinske komore u Cirihu zbog trogodišnjeg kašnjenja izgradnje prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare, još nije pokrenut.

To su ‘’Vijestima’’ rekli iz Ministarstva saobraćaja, odgovarajući na pitanje da li arbitražni postupak u Cirihu pokrenut i ko ga je pokrenuo, Vlada ili kineska China Road & Bridge Corporation (CRBC) koja je gradila prioritetnu dionicu.

’’Pred Arbitražnim sudom Trgovinske komore u Cirihu nema pokrenutih sporova kako od strane Vlade Crne Gore, tako ni od strane CRBC-a’’, kazali su iz Direktorata za državne puteve Ministarstva saobraćaja ne precizirajući kako će se postojeći spor oko naknade za kašnjenje radova riješiti.

Dionica auto-puta od Podgorice do Kolašine (Smokovac-Mateševo) završena je u julu 2022. godine. Izgradnja dionice duge 41 kilometar trajala je sedam godina, koštala je skoro milijardu eura, a glavni izvođač bio je kineski CRBC.

Iako je prioritetna dionica otvorena prije više od dvije godine, još nije riješen spor između CRBC-a i države Crne Gore kao investitora, o tome ko je kriv za trogodišnje kašnjenje radova i ko kome treba da plati penale koji, kako su ‘’Vijesti’’ ranije pisale, mogu iznositi oko 50 miliona eura za godinu kašnjenja.

U međuvremenu se matična kompanija CRBC-a, China Communications Construction Company (CCCC) javila na tender za izgradnju nove dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice, uz još sedam kompanija i konzorcijuma. Tender je raspisalo državno preduzeće Monteput u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u aprilu ove godine.

Nova dionica Mateševo-Andrijevica, dužine 22 kilometra, čini 14 odsto ukupne trase auto-puta. Procijenjeni troškovi iznose oko 530 miliona eura, od čega je EBRD već obezbijedila kredit od 200 miliona. Planirano je da ugovor o projektovanju i izgradnji bude potpisan u prvoj polovini 2025. godine, a završetak radova predviđa se za 2030.

Izvor “Vijesti” rekao je da je ponuda kineske kompanije CCCC među najpovoljnijima.

Iz Monteputa nijesu odgovorili na pitanje “Vijesti” koje su kompanije ušle u uži izbor na tenderu za izgradnju druge dionice auto-puta.

CRBC ne odgovora kad će pokrenuti arbitražu

CRBC je prije dva mjeseca najavio postupak pred Arbitražnim sudom Trgovinske komore u Cirihu, koji je određen kao arbitraža u ugovoru između CRBC i Vlade, ali tužbu još nije podnio.

CRBC je odbio da odgovori na pitanja, koje su ‘’Vijesti’’ uputile preko njihovog predstavnika u Crnoj Gori - kad će pokrenuti arbitražu i koliko novca traže od države Crne Gore.

U posljednjoj godini gradnje prioritetne dionice CRBC je ispostavio Vladi kao investitoru više zahtjeva kojim traži produžetak roka za završetak radova i dodatna plaćanja. Produžetak rokova su tražili jer su smatrali da nijesu krivi za kašnjenja već crnogorska strana koja nije dobro pripremila projekat, a dodatna plaćanja traže kao naknadu zbog produženja radova krivicom Vlade Crne Gore.

Oni su svoja potraživanja, prema ugovoru, morali prvo da traže od nezavisnog Inženjera projekta, francusko-italijanskog konzorcijum “Ingerop Conseil & Ingenierie-Geodata Engineering”, koji je plaćen oko deset miliona eura za kontrolu izvedenih radova na prioritetnoj dionici. Međutim, skoro sva do sada ispostavljena potraživanja CRBC-a Inženjer projekta je odbio, izuzev onoga zbog kovida 19 kada je izvođaču odobren produžetak roka od 47 dana, umjesto traženih godinu i po. Nakon toga je najavljena mogućnost arbitraže.

Crna Gora je predala kontrazahtjev Inženjeru kojim traži da im kineski izvođač radova plati penale zbog kašnjenja.

Iz Ministarstva saobraćaja ranije su rekli da u skladu sa FIDIC ugovorom (ključni standard u građevinskoj i inženjerskoj industriji širom svijeta) ugovorne strane imaju pravo da ako su nezadovoljne odlukom Inženjera, pokrenu sporove pred Komisijom za rješavanje sporova, odnosno u konačnom pred Arbitražom, tj. Trgovinskom komorom u Cirihu.

“Država na ovom projektu potražuje tzv. penale zbog prekoračenja roka za završetak radova, međutim konačan ishod po ovom pitanju zavisi od ishoda rješenja sporova koje će kandidovati CRBC prema Komisiji za rješavanje sporova, odnosno prema Arbitraži”, kazali su iz Ministarstva saobraćaja početkom oktobra.

Za svako kašnjenje izvođača država prema ugovoru ima pravo naplate penala. U slučaju kašnjenja završetka radova primjenjuju FIDIC pravila, prema kojima se naknada štete zbog kašnjenja obračunava u iznosu od 0,01 odsto iznosa ugovora dnevno za kašnjenja do 90 dana, a nakon perioda od 90 dana dnevno obeštećenje iznosi 0,02 odsto ugovorenog roka. Ugovorena cijena je 809 miliona eura, pa bi 0,01 odsto iznosilo 80,9 hiljada eura dnevno.

Na primjer, ako bi se dokazalo neopravdano kašnjenje izvođača od godinu, penali bi iznosili 51 milion eura. Međutim, i izvođač ima pravo na obeštećenje ako su kašnjenja izazvana greškom investitora, odnosno države, kao i ako je zbog grešaka u tehničkoj dokumentaciji, koju je dobio od investitora, imao povećane troškove, što kineska strana tvrdi da se desilo.

Gradnju pratili fiskalni i ekološki problemi

Završetak radova na prvoj dionici auto-puta pomjeran je pet puta, a gradnju su pratili problem sa netransparentnošću, fiskalni i ekološki, poput devastacije korita rijeke Tare, koja je pod zaštitom UNESCO.

Osnovni sud u Podgorici odlučio je 2021. godine da CRBC treba da plati 200.000 eura zbog uništavanja rijeke Tare, ali je rješenjem Višeg suda ta presuda ukinuta. U presudi je konstatovano da je ta kompanija kriva jer je tokom 2019. godine počela gradnju objekata bez prethodno podnijete prijave i dokumentacije za taj posao, čime su doprinijeli uništenju ribe i drugog živog svijeta u rijeci Tari.

Nevladine organizacije i tadašnja opozicija ukazivali su i da je projekat izgradnje ugovoren loše i da se država kroz ugovorne aranžmane nije kvalitetno zaštitila.

Tako Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ponovo utvrđuje da li je nekadašnji ministar saobraćaja Ivan Brajović prekršio propise u slučaju ugovaranja i izgradnje zaboravljene petlje na auto-putu. To rade po smjernicama Vrhovnog državnog tužilaštva.

Specijalno tužilaštvo je krajem 2022. odbacilo prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i ocijenilo da nema krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja. MANS je prijavu podnio 2019. protiv bivšeg visokog državnog zvaničnika Ivana Brajovića i NN lica, koji su učestvovali u pripremi i ugovaranju izgradnje dionice auto-puta od Podgorice do Mateševa zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja i štetu budžetu za oko 134 miliona.

Brajović je ranije u više navrata negirao optužbe, tvrdeći da se petlja nalazi u projektnom zadatku i ponudi za gradnju prioritetne dionice.

CRBC-u plaćeno 827 miliona, kompanija i dalje duguje za poreze

Iz Ministarstva saobraćaja “Vijestima” su rekli da je do sada CRBC-u za izvođenje radova ukupno isplaćeno, po osnovu osnovnog ugovora i svih aneksa, 827.330.928 eura, od ukupno ugovorenih 859.067.356 eura.

CRBC se nalazi na crnoj listi poreskih dužnika, koju objavljuje Poreska uprava.

Kompanija se prvi put na crnoj listi poreskih dužnika našla u februaru ove godine, zbog duga za porez na dodatu vrijednost (PDV).

Prema crnoj listi 200 najvećih dužnika Poreske uprave, dug CRBC-a je na kraju juna bio oko 11,6 miliona eura. CRBC je prilikom gradnje prve dionice auto-puta bio oslobođen poreza i carina.

Krajem oktobra 2022. tadašnja Uprava prihoda i carina, kako je objavila NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP), donijela je rješenje nakon inspekcijskog nadzora kojim je za CRBC utvrdila obavezu po osnovu PDV-a od preko 7,8 miliona eura za poreske periode decembar 2017-2021. godine i jun 2022. godine, kao i kamatu zbog neblagovremeno plaćene obaveze od više od 2,2 miliona eura.

“Poreski organ je prethodno osporio primjenu stope PDV-a od 0 odsto nakon inspekcijske kontrole, a to se odnosilo na pojedine nabavke hrane i materijala za radnike, kupovinu i servis automobila, materijala i alata za održavanje kampova, PR i revizorske usluge, usluge održavanja IT sistema i ustupanja radnika, usluge advokata, zakupa poslovnog prostora, goriva za automobile”, naveli su iz ASP.

CRBC je podnio žalbu Ministarstvu finansija, a nakon njenog odbijanja, pokrenuo je upravni spor.