Izgradnja novog stambeno-poslovnog naselja Velje brdo biće proglašena za projekat od javnog interesa kako ne bi morala da se poštuju stroga pravila o zabrani prenamjene šumskog i zaštićenog područja u građevinsko zemljište, navedeno je, između ostalog, u nacrtu Izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada (PUP) Podgorice koji se nalazi na javnoj raspravi.
Izmjene i dopune PUP-a rade se, između ostalog, zbog dodavanja Generalnog urbanističkog rješenja (GUR) Velje brdo, koji na ovoj lokaciji u blizini Podgorice predviđa izgradnju “novog grada” sa 11,5 hiljada stanova, poslovnih cenatara, škola, bolnica,... u kojem bi živjelo 36,8 hiljada stanovnika.
Centralna javna rasprava biće održana danas u multimedijalnoj sali Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine u periodu od 10 do 12 sati.
“Negativni uticaj planskog rješenja se očekuje usljed trajne promjene namjene i strukture zemljišta. Za prostor GUR-a Velje brdo, zbog prenamjene prostora (postojeća planska namjena šume), izgradnju objekata/naselja proglasiti javnim interesom. Ostali negativni uticaji od strateškog značaja su planskim mjerama svedeni na ekološki prihvatljiv nivo ili su eliminisani”, navedeno je u dokumentu kao rješenje kojim bi se olakšala prenamjena šumskog i zaštićenog područja.
GUR obuhvata skoro cijelo područje Veljeg brda koje pripada Opštini Podgorica, uključujući i dio brda koji se nalazi u zaštićenom području parka prirode Rijeka Zeta, koji obuhvata i zaštićenu zonu vodoizvorišta Mareza kao jedinstven prostor.
U dokumentu se navodi da zbog izgradnje građevinskih, infrastrukturnih i drugih objekata postoji visok rizik od gubitka prirodnih staništa.
Zbog toga se predviđa da se prije izrade detaljne planske dokumentacije za buduće naselje sprovedu hidrogeološka, geotehnička i seizmičkih ispitivanja karakteristika terena kako bi se utvrdilo da li planirane namjene predstavljaju rizik po objekte i prirodnu sredinu i da li mogu da se realizuju prema planskim predviđanjima. Prije izrade projektne dokumentacije obavezna je izrada Studije o stanju kopnenog biodiverziteta za cio zahvat GUR-a, a navedeno je da treba obezbijediti i saglasnost i smjernice od upravljača Parka prirode ʺRijeka Zetaʺ, a to je Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice.
Ukoliko gradnje na dijelu Veljeg brda koji se nalazi u zoni zaštite Parka prirode “Rijeka Zeta” ne bude moguća, predviđa se isključenje iz plana zone 5, koja obuhvata ovo zaštićeno područje a na kojem se sada predviđa izgradnja stambeno-poslovnih objekata. To bi smanjilo ukupan broj planiranih objekata i veličinu naselja.
U planu se navodi da bi se gradnja budućeg naselja odvijala u pet faza, ali ne i kada bi ona počela i koliko bi trajala.
Premijer Milojko Spajić je prilikom predstavljanja ideje za izgradnju ovog naselja sredinom septembra ove godine kazao da će prvo useljenje korisnika u stanove biti sredinom 2026. godine.
Tada je najavljeno i da će naselje imati 14 hiljada stanova i 42 hiljade stanovnika. U predloženom nacrtu za GUR Velje brdo sada je navedeno 11.512 stanova sa 36.839 stanovnika i 17.666 radnih mjesta.
Prva faza naselja predviđa izgradnju pet stambenih blokova sa 5.057 stanova i poslovno komercijalnim sadržajima. U ovom dijelu naselja živjelo bi 16.184 stanovnika, odnosno prosječno 3,2 stanovnika po stanu. Plan predviđa da na 50 kvadrata poslovno-komercijalnih sadržaja dođe jedan zaposleni, pa bi u prvoj fazi naselja bilo 4.787 radnih mjesta.
Druga faza predviđa izgradnju 245 hiljada kvadrata prostora za školstvo, zdravstvo, socijalnu zaštitu, jedan vjerski objekat i veliki poslovni centar. U ovoj fazi bila bi još 4.892 radna mjesta.
Treća faza predviđa nastavak izgradnje stambenog naselja kolektivnog i individualnog stanovanja sa poslovnim djelatnostima, kao i 810 hiljada kvadrata za turistički sadržaj. U ovoj fazi živjelo bi još 15 hiljada stanovnika, a bilo bi i dodatnih 4.412 radnih mjesta.
Četvrta faza prostire se na 432 hiljade kvadrata, a obuhvata zonu za sport i rekreaciju, kao i prostor sadašnje tvrđave koji će biti dodatno uređen i “valorizovan”.
Peta faza odnosi se na nastavak izgradnje stambenih zgrada sa djelatnostima, koji bi imao novih 1.714 stanova, pet i po hiljada stanovnika i 3.379 radnih mjesta.
Voda iz Vranića i Zagoriča, kanalizacija će u Zetu
U nacrtu plana je navedeno da bi prije početka izgradnje stambeno-poslovnih objekata trebalo izgraditi nužnu infrastrukturu gdje su navedena četiri glavna infrastrukturna projekta koje je potrebno uraditi kao preduslov za početak gradnje naselja.
Neophodna je centralna saobraćajnica u naselju - bulevar od sadašnjeg puta Podgorica - Spuž koji bi išao kružno nekoliko puta oko Veljeg brda skoro do njegovog vrha na 240 metara nadmorske visine. Od ovog bulevara naknadno bi se gradile sekundarne ulice do svih objekata predviđenim planom. Naknadno bi kod puta Podgorica - Spuž bila izgrađena i petlja - priključak za budući autoput Bar - Boljare (koji ide južnim padinama brda), a koja sada nije u prostornom planu trase autoputa.
Preduslov za početak gradnje naselja je i pumpno postrojenje za vodosnabdijevanje, koje bi bilo izgrađeno na magistralnom cjevovodu u Vranićima, i koje bi pumpalo vodu do revervoara od 5.000 kubika vode koji bi se nalazio na vrhu brda. Ovo pumpno postrojenje i rezervoar rješili bi pitanje vodosnabdijevanja za prvu fazu naselja, dok bi preostale četiri faze naselja vodu dobijale iz bunara u Zagoriču za šta bi se naknadno pravilo tehničko rješenje.
Uslov za početak gradnje prvih stambeno-poslovnih zgrada je i izgradnja uređaja za prečišćavanje otpadnih voda iz fekalne kanalizacije koji bi se nalazio na rijeci Zeti ispod Veljeg brda, prije njenog ušća u Moraču. Ovaj urađaj bi bio dovoljan za prvu fazu naselja, dok bi se za preostale četiri naknadno pronašlo tehničko rješenje za priključenje na postojeću kanalizacionu mrežu Podgorice i njen budući uređaj za prečišćavanje otpadnih voda.
Da bi se krenulo u izgradnju prve faze naselja neophodno je proširenje i povećanje snage postojeće trafostanice 35/10 kv u Vranjskim njivama, dok bi za preostali dio naselja naknadno bilo neophodno izgraditi potpuno novu veliku trafostanicu 110/10 kv.
Od ovih preduslova za izgradnju prve faze naselja navedeno je da bi nužna elektro, vodovodne i telekomunikacione infrastrukture koštala 27 miliona eura, dok za izgradnju prioritetnog bulevara i njegovog priključka u naselju nije navedena procijenjena vrijednost. Državnim budžetom za narednu godinu za projekat Velje brdo predviđen je iznos od deset miliona eura.
Bonus video:
