Spreman tender za popravku rezervoara u Baru

Tender za izvođenje radova na skladištima za državne naftne rezerve trajaće devet mjeseci

6613 pregleda 4 komentar(a)
Imovina Montegrobonusa u Baru, Foto: BORIS PEJOVIC
Imovina Montegrobonusa u Baru, Foto: BORIS PEJOVIC

Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa finalizovalo je tekst javnog poziva za adaptaciju naftnih rezervoara u Baru koji su imovina državnog preduzeća Montenegrobonus i koji će danas uputiti na Vladin portal javnih nabavki za objavu, saznaju “Vijesti”.

Riječ je o tenderu za izvođenje radova i nadzor nad radovima koji bi trebalo da traju devet mjeseci, kako je ranije pojašnjeno iz Vlade.

Država planira da naftne rezerve čuva u rezervoarima državnog Montenegrobonusa u Baru za čiju modernizaciju treba da potroši 1,5 miiona eura od 7,5 koliko je dodijeljeno bespovratno iz EU, dok će ostatak novca biti potrošen za nabavku rezervi naftnih derivata.

Za formiranje naftnih rezervi u periodu od ove do kraja 2028. godine biće potrebno 44,5 miliona eura, od čega je 7,5 miliona obezbijeđeno kao bespovratna pomoć iz Evropske unije za prevazilaženje energetske krize, a ostatak novca obezbijediće se kroz posebnu naknadu koju će plaćati građani i privreda u iznosu od tri centa koji će biti dodati na maloprodajnu cijenu goriva.

Obavezu formiranja obaveznih rezervi imaju Uprava za ugljovodonike i svaki uvoznik naftnih derivata koji uvozi 15.000 tona i više bezolovnog benzina i/ili gasnih ulja.

Pitanje formiranja naftnih rezervi je regulisano Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima koji je parlament juče usvojio po drugi put nakon što ga je predsjednik države Jakov Milatović vratio nazad jer je ocijenio da je to udar na građane i privredu da plaćaju tri centa po litru goriva za formiranje rezervi.

“Sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima predstavlja temeljni aspekt energetske stabilnosti države, ali je od presudne važnosti da se ova odgovornost ne prenosi na teret građana i privrede. Država mora preuzeti aktivnu i odgovornu ulogu u obezbjeđivanju energetske sigurnosti, koristeći sredstva iz budžeta, kako bi se osigurala dugoročna održivost i ekonomska pravda”, stav je Milatovića.

Pitanje obaveznih rezervi ocijenjeno je, u okviru pregovora o pristupanju Crne Gore u Evropsku uniju, kao ključno mjerilo za otvaranje i zatvaranje pristupnih pregovora o Poglavlju 15 - Energetika.

Rezerve će služiti u slučaju rizika od nastanka poremećaja ili u slučaju poremećaja u snabdijevanju naftnim derivatima.

Parlament ponovo usvojio po drugi put Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima nakon što ga je predsjednik države Jakov Milatović vratio nazad jer je ocijenio da je to udar na građane i privredu da plaćaju tri centa po litru goriva za formiranje rezervi

Ministar nafte i gasa Admir Šahmanović je nedavno u parlamentu kazao da će se uvođenjem rezervi pojačati sigurnost snabdijevanja, ali i sigurnost u u regionu, te da će većinu rezervi činiti dizel i benzin, od čega će trećina biti u skladištima u Crnoj Gori.

“Uvoznici će imati sedam mjeseci da ispune svoje obaveze, a Uprava za ugljovodonike bi rezerve formirala po godišnjem planu i raspoloživim novčanim sredstvima. Dinamika formiranja bi trebala biti ostvarena zaključno sa 2029. godinom, nakon čega ostaje trošak održavanja rezervi”, naveo je Šahmanović.

Bonus video: