Ministar energetike Saša Mujović na današnjem 22. ministarkom sastanku Savjeta Energetske zajednice u Beču tražio je da se Crna Gora izuzme od primjene mehanizma CBAM-a koji počinje da se primjenjuje od 1.januara 2026. godine.
Ovaj mehanizam znači da one zemlje koje nijesu dio EU moraju da plaćaju specijalne takse na ugljen-dioksid, odnosno, na proizvodenu električnu energiju iz termoelektrana koje koriste ugalj.
Mujović je "Vijestima" večeras kazao da će ovaj i svi drugi zahtjevi koje je iznio na sastanku biti proslijeđeni Evropskoj komsiji na dalje odlučivanje.
"Ministarstvo energetike je uložilo i ulaze ogromne napore kako bi implementiralali energetski paket (usvajanje tri zakona- o obnovljivim izvorima energije -usvojen, zakon o energetici - prošao na Vladi i zakon o prekogranicnoj razmjeni energije i gasa - prošao javnu raspravu) I izvršili povezivanje našeg tržišta energije sa evropskim. Ovim tempom imamo realne šanse da to uradimo u 4.kvartalu 2026.godine. Od 1.janura 2026. počinje primjena CBAM mehanizma za emitere CO2, što bi bio ogroman namet za Termoelektranu Pljevlja. Da bi tražili izuzeće od primjene CBAM-a moramo se povezati sa evropskim tržištem energije i zato sam im eksplicitno tražio da nas poštede ovog nameta od 1.januara 2026. do četvrtog kvartala iste godine kada očekujemo da budemo povezani. Dalje, tražio sam da nam obezbijede veću materijalnu podršku i da dozvole da što prije možemo prodavati naše garancije porijekla (sertifikate koji se izdaju za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora), kako bi što prije sproveli pravednu energetsku tranziciju", kazao je Mujović
On je pojasnio da je tražio i da EU se pomogne slično kao što su to uradili sa grčkim ostrvom Naksos, dajući mu dvije milijarde eura pomoći.
"Tražio sam da mi se pojasni kakva sudbina čeka Crnu Goru ako 2028. udje u EU. Tada, po pravilu EU ulazimo u tzv. EU ETS (slično CBAM-u). Dakle, tražio sam da nam pomognu i umanje i tu vrstu nameta. Nije se pričalo o TE Pljevlja. Sve moje zahtjeve će proslijediti Evropskoj komisiji na odlučivanje. Pokrenuo sam krupna pitanja za Crnu Goru i pozitivan odgovor bi nam ugrubo, pri sadašnjem nivou proizvodnje i izvoza električne energije, značio uštedu od najmanje 350 miliona evra godišnje, plus omogućilo profitabilno poslovanje Termolektrane Pljevlja", istakao je Mujović.
Ministarstvo energetike pripremilo je nacrt Nacionalnog energetskog i klimatskog plana koji je poslat Energetskoj zajednici (EZ) na mišljenje i u kome je predviđeno da se pljevaljska Termoelektrana do 2041. godine isključi, a od EZ je traženo da se ima razumijevanje da Crna Gora ne može ciljeve koji su joj zadati ostvariti do 2030. godine. što je ministar saopštio prošle sedmice na godišnjoj konferenciji za novinare.
Bonus video: