Ključni problem farmera je nedostatak udruživanja, a samim tim i slabljenje njihovog položaja u lancu vrijednosti. Svjesni su koliko bi veće udruživanje ojačalo njihov položaj i omogućilo, što je i cilj, da ostvare bolje, veće i stabilnije prihode, da postignu veću cijenu mlijeka, da imaju stabilnu proizvodnju i budu stabilni na tržištu, kazala je Ilinka Beatović Nikić.
Ona je na konferenciji „Jačanje uloge farmera u lancu vrijednosti – zajedno do održive zelene tranzicije", koju je u Nikšiću organizovala Mreža za ruralni razvoj Crne Gore, predstavila nacionalni izvještaj o položaju farmera u lancu vrijednosti mljekarskog sektora.
„Farmeri su kao jedan od problema istakli i visoke impute u proizvodnji mlijeka – kao što je visoka cijena stočne hrane i njen, nekada, ne dobar kvalitet. Akcentovali su i potrebu jačanja njihove direktne političke zastupljenosti. Naglasili su da smatraju da bi bilo potrebno da se čuje glas farmera u Skupštini, što sada nemaju, jer bi im ta politička zastupljenost omogućila da budu vidljiviji i da se direktno izjasne o svojim potrebama“, istakla je Beatović Nikić.
Na osnovu pomenutog izvještaja i diskusije tokom konferencije uputiće resornom ministarstvu predlog i preporuke nacionalnih politika za jačanje položaja farmera u lancu vrijednosti i moguća rješenja za unapređenje njihovog položaja.
A rješenje, između ostalog, je povećanje agrobudžeta.
„Kroz kampanju 'Pet poštenih' tražimo povećanje agrobudžeta za pet procenata od ukupnog državnog budžeta, zato što su poljoprivrednici stubovi naše ekonomije, zaštitnici prirodnih resursa i čuvari života u ruralnim područjima. Bez snažne podrške države, nemoguće je obezbijediti konkurentnu i održivu proizvodnju hrane, modernizaciju sektora i očuvanje našeg sela. Veće ulaganje u poljoprivredu znači veću podršku domaćim proizvođačima, veću bezbjednost hrane za građane i priliku da mladi ostanu na selu i grade svoju budućnost u Crnoj Gori. Ovo nije samo zahtjev, već potreba za opstanak i napredak“, poručio je Boško Miličić, predsjednik Poljoprivrednog klastera Crne Gore.
Moramo biti svjesni, istakao je prof. dr Milutin Đuranović iz mljekare „Šimšić“, da je poljoprivreda hrana, a bez hrane se ne može, ali i jačati i afirmisati tržišni položaj domaćih proizvoda.
„Kada kažem hrana, mislim na proizvodnju zdrave hrane. Zdravlje na usta ulazi, ali i bolest, zbog toga moramo imati zdravu hranu. Nažalost, Crna Gora se na listi oboljelih od karcinoma 'popela' na četvrtom mjestu u svijetu. Podatak je frapantan. Još jedan podatak – ove godine ćemo imati rekordan uvoz hrane i pića od milijardu. Svakoga dana 2,8 miliona eura ode iz Crne Gore na uvoz hrane i pića“, kazao je Đuranović.
Lanac vrijednosti, kako je rekao, čine farmer, prerađivač, trgovac, potrošač i država, i upravo su trgovci, potrošači i država ti koji mogu unaprijediti pomenuti lanac. Naveo je primjere Slovenije i Hrvatske koje su kampanjama istakle važnost kupovine domaćeg proizvoda, a potrošači na to adekvatno odgovorili, kupovinom istog.
„Kada kupimo proizvod koji nije iz Crne Gore mi ulažemo u drugu državu. Kada kupimo domaći proizvod mi ulažemo u svoju državu. Zbog toga treba da favorizujemo domaće proizvode, naravno podrazumijevajući da je dobar odnos cijene i kvaliteta“, poručio je Đuranović.
Predsjednik Skupštine opštine Nikšić, Nemanja Vuković, istakao je da je lokalna uprava tokom ove godine izdvojila oko 370 hiljada eura za subvencije proizvođačima mlijeka, dok je budžetom za narednu godinu predviđeno 440 hiljada.
„U protekle tri godine smo retroaktivno isplatili sve subvencije. Budući da od 2013. do 2021. nije bilo isplate subvencije mljekarima, pa smo morali, uz puno poštovanje tog rada, da retroaktivno isplatimo subvencije paralelno sa isplatom subvencija za tekuće godine. U cilju bolje pristupačnosti selima, podsticaja mladim ljudima da se vrate na selo i započnu poljoprivrednu proizvodnju, su i velika ulaganja u putnu infrastrukturu, naročito u seoskim područjima“, kazao je Vuković.
Poručio je da svi zajedno mogu i moraju doprinijeti da se poljoprivreda, kao izuzetno značajan potencijal, iskoristi kako bi Crna Gora tu privrednu granu izdigla na još veći nivo.
Mreža za ruralni razvoj Crne Gore je organizovala pet konsultativnih radionica sa ukupno 75 učesnika, uključujući farmere, kao i predstavnike mljekara, sirara, trgovina i udruženja. Radionice su održane u Danilovgradu, Bijelom Polju, Tuzima i Nikšiću, sa ciljem identifikacije izazova i potreba farmera kako bi se ojačala njihova pozicija u lancu vrijednosti mljekarskog sektora.
„Mreža je osnovana prije 12 godina sa ciljem da bude platforma koja će okupljati sve relevantne činioce kako bi unaprijedili i poljoprivredu i sve ekonomske aktivnosti koje se dešavaju u ruralnim oblastima i učinili da se svako osjeća bolje na selu i da stvorimo bolje uslove“, poručio je Ratko Bataković, predsjednik Mreže za ruralni razvoj Crne Gore.
Moderatori konferencije bili su Svetozar Bajović i Jelena Popivoda.
Konferencija je održana u sklopu regionalnog projekta „Akademija od farme do viljuške za zeleni Zapadni Balkan – Naša zajednička evropska budućnost", koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Bonus video:
