Premijer Milojko Spajić saopštio je da je važno što prije usvojiti državni Budžet, da bi što prije mogli isplatiti uvećane penzije, piše Portal RTCG.
On je kazao da će građani Podgorice biti zadovoljni formiranjem nove vlasti, a da je bitno da vlast bude funkcionalna i da se rješavaju nagomilani problemi u glavnom crnogorskom gradu.
Istakao je da je optimista da će vlast u Podgorici efikasno funkcionisati.
"Kada smo krenuli u pregovore, govorili smo o tome da nam je potrebna zajednička vizija konstituenata vlasti i da dijelimo razvojne politike. Mislim da se došlo do saglasnosti i optimista sam da će stvari funkcionisati, i da ćemo imati koherentu vlast koja će zajedno sa centralnom vlašću raditi na ubrzanom razvoju Podgorice", rekao je Spajić u intervjuu za RTCG.
Kazao je da je bilo šta teško konkretno predvjeti po pitanju trajanja mandata, ali se nada da će nova vlast u Podgorici imati mandat od četiri godine.
Govoreći o nedavnom četvorosatnom sastanku sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, Spajić je rekao da je normalno da predsjednik države i premijer razgovaraju, možda i češće nego što njih dvojica razgovaraju.
"Nemam ništa specijalno da kažem na temu, osim da ćemo definitivno više sarađivati institucionalno, imaćemo timove koji će mnogo bliže sarađivati, imaćemo više kontakata i mislim da će to definitivno biti dobro za našu državu", rekao je Spajić.
On je naveo da su po pitanju dogovora o vlasti u Podgorici lokalni odbori bili ključni igrači, jer to su ljudi koji su pregovarali i došli do rješenja na zadovoljstvo svih. Istakao je da se nada da je sastanak sa Milatovićem bio polazna tačka za takav dogovor.
Premijer je naglasio, povodom dešavanja zbog prestanka sudijske funkcije sutkinji Ustavnog suda, da treba sve svesti na institucionalni odgovor u ovom slučaju.
"Ako bilo ko misli da je parlamentarna većina napravila grešku, mislimo da su sudovi ti koji treba da odlučuju. Mislim da je teško cijeniti je li nešto ustavno ili nije naročito u ovakvim okolnostima i mislim je jako bitno da se pređe na taj sudski dio. To predlažem da se uradi u ovom slučaju. Da se podnese žalba, da sudovi presijeku je li većina bila u pravu ili opozicija. To je jedini pravi izlaz. U svakoj zemlji je to tako, vratio bih se na evropsku praksu, kako se to rješava u Evropi, i mislim da je to jedino moguće", rekao je Spajić.
On je kazao da su čuli od vrhunskih pravnika da povlačenje odluke, o prestanku sudijske funkcije sutkinji Ustavno suda Dragani Đuranović, nije moguće, ili je to ekstremno komplikovana procedura, ali ne treba ulaziti u zonu pandorinih kutija gdje poništavamo razne stvari iz prošlosti. Kako je rekao, to bi bilo jako loše i destabilizovalo bi Crnu Goru.
"Mislim da treba vratiti na sudske instance, na institucije, da odluče o ovom slučaju. Ali prije sudske instance, potrebna je žalba. A sama činjenica da niko nije podnio žalbu na ovo rješenje parlamenta, govori vam da se oni možda plaše da je ovo rješenje parlamenta ipak bilo ustavno", navodi Spajić.
Spajić kaže da u javnoj prepisci sa sutkinjom Đuranović nije nikog uvrijedio i da možda jeste bila šaljivog tona, ali je poslata ključna poruka da ko god se penzioniše sa 65 godina ili više nije ništa strašno. Država, kaže, ne treba da trpi zbog toga.
"Opozicija je nažalost to iskoristila kao neku vrstu okidača da se ponaša na način na koji se ponaša. Mi stvarno želimo da pružimo ruku opoziciji i da zajednički dođemo do najboljih mogućih rješenja. Otvoreno smo za diskusiju, želimo da sudije koje zamijene dvoje penzionisanih sudija, (Milorada) Gogića i (Draganu) Đuranović budu stvarno reprezentativni sjajni, ljuidi, koji neće biti partijski igrači, nego na ponos cijele države. Mi smo otvoreni kao partija (Evropa sad) ali mogu reći i u ime Vlade, da smo otvoreni da se na taj način gleda na izbor to dvoje sudija", naveo je premijer.
Spajić kaže da ako postoji politička volja, stvar se može riješiti na način da se ne biraju soobe koje se vezuju za bilo koje političke strukture.
"Upravo zbog toga i pozivam, vezano za javni poziv Skupštine za izbor dvoje sudija, da se jave kvalifikovani ljudi, da se slobodno prijave. Nije namješten konkurs, garantujem da ćemo svaku prijavu jako ozbiljno da pređemo, i nadam se da stvarno izaberemo dvoje vrlo reprezentativnih ljudi da nam pomognu da Ustavni sud dignemo na još veći nivo nego što je sada. Ali vidte, Ustavni sud je krenuo da funkcioniše, i da su mnoge odluke donijete, da li se ja slažem sa njima ili ne, potpuno nije bitno, bitno je da se odluke donose. Imamo kvorum, petoro od sedam sudija", rekao je Spajić.
Govoreći o budžetu, on je rekao da koristi priliku da zamoli Skupštinu da usvoje budžet zbog građana, zbog penzionera, ukoliko je moguće i u decembru.
"Prvo u januaru će biti isplaćene decembarske penzije, one su otprilike na istom nivou. Međutim, već od februara, odnosno januarskih penzija koje se isplaćuju u februaru, imaćemo potencijalno taj problem da budžet nije dovoljno veliki za isplate penzija da bi isplatili uvećane penzije koje su već uvećane. I da bi isplatili srazmjerne penzije koje smo obećali. Vi se sjećate da smo obećali od 1. januara 2025. godine da će svi građani koji primaju srazmjerne penzije imati minimalne penzije u iznosu od 450 eura. I to je nešto na što smo se obavezali. Ispunićemo to, međutim, budžet mora da prati. E, to je ono s čemu pričam", kazao je Spajić.
Upozorio je na ozbiljnost situacije.
"Zato što privremeno finansiranje podrazumijeva jednu dvanaestinu od budžeta 2024. godine da se izdvaja za mjesečne budžete u 2025. godini. Zbog toga, mislim da neće biti dovoljno novca u februaru i zbog toga bih molio Skupštinu da usvoje zbog naših građana, zbog penzionera, ukoliko je moguće u decembru. Jer bi to bila jedna jako lijepa poruka ne samo našim građanima da se relaksiraju i možda dobra poruka za Novu godinu, već i međunarodnim investitorima, da država jednostavno normalno funkcioniše i da niko nije jači od države", rekao je Spajić.
On je podvukao da u suštini "opozicija koju volimo i sa kojom želimo da radimo, sa kojom se možda nekad ne slažemo, mora da se ponaša civilizovano".
"Ne mogu da blokiraju rad državnih institucija i moraju nas pustiti da obavljamo svoj posao, zboga koga smo tu i zbog koga smo plaćeni", kazao je premijer, izražavajući nadu da će sjednica parlamenta što prije biti održana.
On je rekao da je ovo demokratska vlast i ne žele da gledaju scene nasilja ili neprimjerenog ponašanja u parlamentu. Opozicija je tri ili četiri puta blokirala parlament, i nijesmo reagovali, kazao je.
"Želimo da pošajemo poruku da je ovo slobodna država, da slobodno može da se izražavaju svi građani, uključujući poslanike. Ali sloboda govora ne može da uskraćuje drugome slobodu govora. U jednom trenutku, morate da kažete kad je dosta i kada država mora da krene da funkcioniše", istakao je Spajić.
On kaže da će zbog neusvajanja budžeta možda postojati velika otežavajuća okolnost i što se tiče vraćanja starih dugova iz vremena prije 2020. godine, i nepovoljnog duga koji je napravila 43. Vlada sa užasnom kamatnom stopom od 12 odsto. Sve dobre stvari koje treba da se dese 2025. godine su dovedene u pitanje, uključujući kapitalne projekte, upozorio je.
"Imaćemo sijaset problema. Želim i da kažem, privremeno finansiranje nije idealno, ali je i fantastična prilika da smanjite potrošnju. Kada smo u to ušli 2021. godine, tada sam bio ministar finansija, srezali smo neproduktivnu potrošnju za skoro 300 miliona. Jedan od najbitnijijh razloga kako sam to uspio jeste što smo imali privremeno finansiranje, jer smo pratili i kontrolisali potrošnju. Ima nekako i dobra strana tog finansiranja, možda se tome najviše raduje ministar finansija", rekao je Spajić.
On je rekao da je baš taj rez 2021. godine bio takav da se potrošnja od toga nikada nije oporavila.
"U ovom trenutku, nema neke velike potrebe za tako velikim rezovima, upravo zato što imamo suficit", naveo je premijer.
Spajić je potencirao da najveća žal zbog neusvajanja budžeta ostaje prema penzionerima, zbog uvećanih penzija.
"Stoga ponavljam iskreni poziv parlamentarcima da stvarno usvojimo budžet do kraja ove godine i stvarno iskreno želim da se to desi i želim negdje da budemo predvidiva, kredibilna država, koja pokazuje zrelost i umije da izađe iz svih polituičkih situacija", rekao je Spajić.
Premijer je naveo da je Zakon o ANB vrlo važan za bezbjednost, ali i da je za sistem SEPA vrlo važno da se usvoji pet ili šest zakona do kraja godine.
"Imamo razne druge zakone koji su u proceduri, ali i Prostorni plan na osnovu koga bi trebalo da dobijemo 27 miliona eura od EU. Mislim da je stvarno šteta da ispustimo takve stvari, i ne dobijemo novac od EU koja nam je to opredijelila kroz Plan rasta. Ne vidim razlog zašto to ne bismo uradili", rekao je Spajić.
Predsjednik Vlade da je rekonstrukcija vlade donijela novi zamah, da imaju veliku većnu u parlamentu i to je snaga koja se projektuje, i naši partneri i investitori vide tu realnost.
"To se prvi put dešava, i mislim da je to fantastzična stvar", rekao je Spajić.
On navodi da dvotrećinska većina u parlamentu prati i broj resora, i to je nešto što je očekivano.
"Broj ljudi koji rade u centralnoj državnoj upravi je smanjen u odnosu na novembar 2023. godine. Mi smo za godinu dana smanjili broj ljudi koji rade u centralnoj državnoj upravi za oko trista. Nije se desilo povećanje i to je važna stvar. Često čujemo od opozicije "za tri godine smo zaposlili toliko i toliko ljudi". Nemojte da govorite za tri godine, ja ne želim da preuzimam taj teg koji je 43. Vlada donijela svima nama. Oni stvarno jesu zaposlili preveliki broj ljudi, uradili su neke iracionalne poteze za te dvije godine, ali mi smo od 1. novembra 2023. godine smanjili broj zaposlenih", rekao je Spajić.
O projektu Velje brdo
Govoreći o projektu Velje brdo, Spajić naglašava da useljenja nije najavio u prvoj polovini 2026. godine, ali jeste u toj godini. Naglasio je i da postoji sajt gdje će građani moći da se prijave. Kazao je da je Prostorni plan neohodan za realizaciju projekta, i apeluje na poslanike da ga usvoje.
"Znam da je trajala javna rasprava, bila je jednom, pa se ponavlja, ali ipak je bolje imati bilo kakav dokument, nego ga uopšte nemati. Hajde da ga usvojimo, pa ćemo ga mijenjati ako zatreba, jer su brojni projekti na čekanju", rekao je Spajić.
On kaže da ako treba, Prostoni plan biće mijenjan i na godišnjem nivou.
Premijer ne smatra da se projektom "Velje brdo" zapostavlja sjever države.
"Tih 22.000 stanova koje ćemo napraviti na Veljem brdu su početak. Takvi projekti su planirani za sjever i sve druge regije", kazao je Spajić.
On kaže da imajući u vidu da se pričalo o tome da je "Velje brdo" predizborni projekat, dinamika jasno pokazuje gdje smo sada. Grubi radovi, dodaje, počeće već sredinom 2025. godine a krajem te godine počeće izgradnja zgrada.
"Tako da očekujem da do kraja 2026. godine, imaćemo prve stanove za useljavanje. Suština je da će biti gotovi u rekordnom roku, u sjajnoj atmosferi, i mislim da je sada svima jasno da je to potpuna realnost i nije san", kazao je Spajić.
Govoreći o Institutu Igalo, on je rekao da su zahvaljujući nekim odlukama iz prošlosti, država ima prilično vezane ruke. Premijer upozorava da je 2019. godine donijet vrlo restriktivan zakon o državnoj pomoći.
Kazao je da plan koji je predstavljen za prestrukturiranje instituta predstavlja dobru osnovu, i ne vidi zašto bi akcionari bili protiv. "Institut Igalo je apsolutno potreban Crnoj Gori", rekao je Spajić.
Premijer je rekao da je u novembru isplaćena zarada 994 eura, a u decembru će biti preko 1.000 eura. Podsjetio je na program Evropa sad 2 i najave u tom dijelu.
"Mislim da je veoma važno što smo ispunili ta obećanja", rekao je predsjednik Vlade.
On je istakao da je jasno da se ubrzano približavamo evropskom standardu, i to je jasno podatak za snažan respekt. Kazao je da ispunajavmo Mastriške kriterijume, tu je i SEPA, već koristimo euro, i suštinski, mi smo u eurozoni.
Spajić je rekao da smo čuli priče da ako poraste prosječna plata smanjiće se penzije. To se nije desilo i neće, kaže premijer, i to dokazuje netačnost talvih komentara.
Sedmočasovno radno vrijeme: Dogovor vrlo brzo
Osvrćući se na sedmočasovno radno vrijeme, on je rekao da je optimista da će se takav format dogovoriti vrlo brzo. Kazao je da je važno da u svemu tome ne preskoče socijalne partnere. Spajić kaže da je inspekcija reagovala vezano za akciju "Limitirane cijene" i sigurno da je bilo propusta i ljudi koji su zloupotrijebili povjerenje institucija.
"Imamo najzad smanjenje inflacije, u septembru i deflaciju, to vam govori da je ova akcija bila uspješna. Radićemo na tome da još smanjimo cijene", kazao je Spajić.
Najavio je i konkretizaciju ranije najavljene mjere, a to su robne rezerve Crne Gore, i to vrlo brzo. Time će se dugoročno i na održiv način raditi na tome da se cijene dodatno stabilizuju, kazao je. Izrazio je i nadu da više neće biti poremećenih geopolitičkih dešavanja, i to će dalje doprinijeti.
Robne rezerve su važna stvar, kazao je, i prosto je nevjerovatno zašto je to ukinuto ranije. "Mislim da su to uradili ljudi koji su suštinski radili protiv crnogorske nezavisnosti a navodno su patriote. Robne rezerve ćemo imati u prvom kvartalu naredne godine, u narednih tri ili četiri mjeseca. Svaka država treba da ima robne rezerve", istakao je premijer.
Izrazio je nadu da će biti dodatnog rasta prihoda od turizma, a posebno se osvrnuo na budućnost Aerodroma Crne Gore.
"Treba da sačekamo da vidimo konkretne ponude (o koncesiji) i ponuđaći će imati još tri mjeseca da nam dostave konkretne ponude i nadam se da ćemo moći da izaberemo najboljeg ponuđača, kako bi naši aerodromi mogli da prorade i kako bi bili konurentni u regionu, što nažalost sada nijesu", rekao je.
Ako ne bude zadovoljavajućih ponuda, on navodi da imamo i Plan B, a to je da država uđe u veliki investicioni ciklus, gdje će se zadužiti radi investicija u Aerodrome.
Kada je u pitanju moguća privatizacija Luke Bar, on kaže da imamo veliku nelogičnost, da je podijeljena na tri dijela, što je možda neko u prošlosti i namjerno uradio, vjerovatno da bi lakše švercovao.
"Imate Port of Adria. Luku Bar i bescarinsku zonu. Svugdje različiti administratori i pravila. To je prosto ludilo, i mislim da treba da radimo na tome da objedinimo te tri zone i nađemo dobrog menadžera", ukazao je Spajić.
Druga dionica auto-puta naredne godine
On je rekao da će naredne godine definitivno početi da se radi druga dionica auto-puta, ali vjerovatno i dio brze ceste oko Jaza i Grblja. A 12 drugih dionica treba da se gradi 2026. godine i imaćemo novca za sve to, rekao je crnogorski premijer.
Iskazao je zadovoljstvo napretkom Crne Gore u procesu EU integracija.
Govoreći o odnosima sa Hrvatskom, on je rekao da se ne može govoriti o blokadi Hrvatske kad su u pitanju pregovori Crne Gore sa EU, jer je i Hrvatska podržala Međuvladinu konferenciju u decembru. Najavio je da će o svim pitanjima u januaru iduće godine biti održane bilateralne konsultacije sa hrvatskom stranom.
"Mi smo moderna generacija političara, članovi Vlade nijesu opterećeni nekim pitanjima iz devedesetih, mislim da možemo da ostvarimo fantastičan dogovor sa Hrvatskom i da idemo zajedno u budućnost", rekao je premijer.
On je rekao da je važno da se svi u Crnoj Gori okrenu cilju - da Crna Gora bude u EU 2028. godine.
"Da zajednički odradimo ovaj proces, i da se svi zajednički radujemo", kazao je Spajić.
Bonus video:
