Povratak dugoočekivane linije zvanično od 1. jula: "Dalmacija" spaja Bar i Bari

Karta u jednom smjeru koštaće 78 eura, a povratna 144 eura. Cijena za automobile biće oko 100 eura

49155 pregleda 84 reakcija 39 komentar(a)
Liniju preuzimaju nakon dvije godine pauze: brod “Dalmacija”, Foto: Jadrolinija
Liniju preuzimaju nakon dvije godine pauze: brod “Dalmacija”, Foto: Jadrolinija

Brod “Dalmacija” hrvatske kompanije “Jadrolinija” od 1. jula do 27. avgusta naredne godine pomorskim putem prevoziće putnike i automobile i spajati crnogorsku luku Bar sa italijanskim Barijem. Ostavljen je i prostor da se rad linije produži na septembar, ali će to zavisiti od pregovora.

To je “Vijestima” zvanično rečeno iz riječke firme “Jadrolinija”, iz koje su kazali da su potpisali ugovor sa “Barskom plovidbom” za 2025. godinu.

Pojasnili su da će brod na ovoj dionici ići makar jednom sedmično, dok će vožnja u jednom smjeru trajati osam sati. Polazak iz luke Bari planiran je utorkom u 11 časova, sa dolaskom u Bar u 19 časova, dok će iz Bara kretati srijedom u 11 časova i u Bari stizati u 19 časova.

“Prodaja karata putem veb stranice i na prodajnim mjestima ‘Jadrolinije’ biće omogućena uskoro, u posljednjim danima 2024. godine. Cijena jednosmjerne karte za osobu iznosiće 78 eura, a za vozilo (do 5 metara dužine) 101 eura. Povratna karta za osobu iznosiće 144,40 eura, a za vozilo (do 5 metara dužine) 186,60 eura. Takođe, na liniji se obračunava popust za djecu do 12 godina i popust na povratno putovanje, dok se za grupe od 15 putnika i više, obračunava posebna cijena s popustom”, kazali su iz ove hrvatske kompanije.

Ideja obostrana

Ova linija se, kako su naveli iz “Jadrolinije”, održava unutar međunarodne od Dubrovnika do Barija. Istakli su da su u partnerskom odnosu sa “Barskom plovidbom”, koja će biti lučki agent i prodavati karte za njihove međunarodne linije, te da su posljednji put na ovoj liniji radili 2022. godine. Istakli su da je rad na dionici Bar-Bari godinama pokazivo dobre rezultate i veliki turistički potencijal, da žele da nastave da ga razvijaju, kao i da im je uslove za proširenje plovidbe upravo stvorio brod “Dalmacija”.

Ponovno uspostavljanje ove linije je sredinom decembra najavio ministar pomorstva Filip Radulović, a “Vijestima” su iz tog resora kazali da je uvedena na obostranu inicijativu “Barske plovidbe” i “Jadrolinije”.

Istakli su da će se na ovoj liniji prevoziti putnici, automobili i kamioni, kao i da će uraditi adaptacije pristaništa ako bude potrebe. Upitani o kapacitetima barske carine i da li će biti potrebno dodatno zapošljavanje radi većeg obima posla, iz ovog resora su kazali da nisu nadležni za to pitanje.

“Uspostavljanje linije Bar-Bari je od izuzetnog značaja za Crnu Goru i Italiju, imajući u vidu benefite koji proizilaze iz dobre saobraćajne povezanosti dviju država, ne samo u dijelu razvijanja turizma, već i u dijelu strateškog značaja u cilju intezivnije razmjene ljudi, roba i usluga. Pored ekonomskog značaja, za Italiju nas veže i dugogodišnja tradicija koja konekciju ove dvije države pomorskim putem čini više obavezujućom, jer ona predstavlja ‘prozor u svijet’ i konekciju sa zapadom. Razmatramo mogućnosti uvođenja dodatnih linija”, kazali su iz Ministarstva.

Radulović je prethodno kazao i da je riječ o četvrtoj pomorskoj liniji koju je uspostavila aktuelna Vlada, što je, kako je ocijenio, značajan korak u razvoju pomorske infrastrukture države. To su sezonske linije od Budve do Dubrovnika, Bara do Ankone i novonajavljena od Kotora do Dubrovnika.

Bar i Bari su morskim putem bili povezani dugi niz godina, ali je rad ove linije takođe više puta obustavljan i pokretan.

Bivši premijer Dritan Abazović je 2022. godine govorio o višegodišnjem “lošem rukovođenju ‘Barskom plovidbom’” i istakao da je to dovelo do faktičkog gašenja linije koja je decenijama povezivala Crnu Goru sa Italijom.

“Barska plovidba” je sredinom prošle godine planirala da kupi stari trajekt “AF Francesca” proizveden 1979. godine, koji pripada italijanskoj pomorskoj kompaniji “Adria Ferries” iz Ankone, što bi, kako su tada “Vijesti” objavile, koštalo između pet i šest miliona eura. “Barska plovidba” od prodaje svog trajekta “Sveti Stefan II” u staro željezo u maju 2017. godine, nema adekvatan brod kojim bi održavala redovnu pomorsku liniju između Crne Gore i Italije, pa je posljednjih godina sarađivala sa “Jadrolinijom”, čiji je trajekt “Dubrovnik” u sezoni plovio i na linji Bar-Bari. U međuvremenu je posao završen jer je “Jadrolinija” prodala “Dubrovnik” novim vlasnicima iz Grčke.

Iz “Barske plovidbe” su kasnije saopštili da se od ove ideje odustalo krajem juna, do zaključenja novih ugovora o najmu, tj. nastavkom uposlenja teretnih brodova “Bar” i “Budva”. Oni su pojasnili da je došlo do ogromnog pada vozarina, što u krajnjem može ugroziti finansijsku poziciju i likvidnost kompanije.

Brod iz 1993. godine

Brod “Dalmacija” je najveći brod u floti “Jadrolinije”, a ima kapacitet da preveze 800 putnika i 280 automobila.

Iz hrvatske kompanije su istakli i da brod koriste od proljeća ove godine.

“’Dalmacija’ je kao ‘Oslofjord’ izgrađena 1993. godine u norveškom brodogradilištu ‘Fosen Mekaniske Verksteder AS’, a kasnije 2014. godine rekonstruirana u ‘STX-u’ u Finskoj prema projektu ‘OSK designa’ koji radi za vodeće svjetske brodarske kompanije. Prosječna brzina broda je oko 30 kilometara na sat”, piše na sajtu firme.

I ekskurzije šansa

Ćazim Alković, predsjednik Odbora direktora “Barske plovidbe”, kaže da se vozio “Dalmacijom”.

Mali kruzer - tako Alković naziva brod i tvrdi da ima veoma kvalitetnu ugositeljsku i gastro ponudu.

Izvršni direktor “Barske plovidbe” Boris Mihajlović kazao je da će prva dva mjeseca pokazati koliko je interesovanje putnika i dati parametre sa kojima će moći da krenu u dalje pregovore.

Boris Mihajlović
Boris Mihajlovićfoto: Marija Pešić

Jedan od njihovih ciljeva je da liniju promovišu kako bi postala jedna od ponuda za matursku ekskurziju đaka u Crnoj Gori.

“Septembar je nešto na čemu ćemo mi sigurno insistirati jer imamo podršku od Ministarstva pomorstva da pregovara sa Ministarstvom prosvjete, da dio ekskurzija prusmjeri i da se reaktiviraju, kao što su nekada išle ovom rutom”.

Najavio je i pregovore sa italijanskim prosvjetnim vlastima, kako bi ekzurzije bile obostrane.

Bonus video: