Globalni izazovi zahtijevaju zajedničke odgovore, čemu će Crna Gora snažno doprinijeti, poručio je crnogorski ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović na sjednici Konferencije Organizacije UN za hranu i poljoprivredu (FAO).
Simović je, kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja (MPRR), iskazao spremnost i posvećenost Crne Gore da doprinese postizanju ciljeva Agende održivog razvoja 2030.
Simović, koji je i potpredsjednik crnogorske Vlade, rekao je da je Crna Gora, iako mala država, spremna da, u saradnji sa ostalim članicama, pomogne iskorjenjivanju gladi, kao jednom od ključnih ciljeva Agende.
"Ispunjavanje ciljeva mora biti jednako obavezujuće i tražiti zajedničku odgovornost svih zemalja članica bez obzira na njihovu veličinu. Jedino tako možemo dostići održivost, kao krovni cilj Agende”, rekao je Simović na skupu koji se održava u sjedištu FAO u Rimu.
Podsjećajući na brojne uticaje i izazove, posebno klimatske koji utiču na održivost u poljoprivredi i ostvarivanje adekvatnih i kvalitetnih prinosa, Simović je istakao da ti izazovi obavezuju da se sa povećanom odgovornošću promišljaju i definišu odgovarajuće politike i inovativne mehanizme, kao odgovor na njih.
Simović je kazao da su ti izazovi naročito zahtjevni za male zemlje, jer mogu da imaju nesagledive posljedice na proizvodnju hrane i opstanak ruralnih sredina.
Crna Gora je, kako je naglasio, prepoznala važnost održivog upravljanja životnom sredinom i adaptacije na klimatske promjene, te je cilj aktivnosti koje sprovodi Vlada Crne Gore valorizacija prirodnih potencijala, uz adekvatnu zaštitu životne sredine.
“Još jednom naglašavam princip zajedništva i zajedničke akcije. Globalni izazovi zahtijevaju globalne odgovore. Priroda ne poznaje administrativne granice. Neću ići dalje od regiona jugoistočne Evrope da bih ukazao na potrebu jače i čvršće saradnje", saopštio je Simović.
On je ukazao da je prošle godine u regionu postojao zajednički problem koji se tiče bolesti životinja (plavi jezik i bolest kvrgave kože), i stočni fond je bio ugrožen.
Kako je naveo Simović, osjetile su se negativne ekonomske posljedice i ugrožena je egzistencija brojnih porodica koje se bave stočarstvom.
Epidemija se, kako je rekao, širila preko granica, a zajednička akcija nije bila blagovremena.
On je dodao da se nešto slično desilo i sa poplavama na području Balkana.
"Sve je to opomena da moramo upravljati promjenama i da moramo raditi zajedno na prevenciji prije, nego na saniranju posljedica”, kazao je Simović, ističući da je u ovome velika uloga FAO-a.
Kao organizacija koja okuplja veliki broj država, kako je rekao, FAO ima odgovornost da, uz napore svih, kanališe individualne potrebe i mjere koje se preduzimaju i da ih grupiše kako bi konačni efekat bio što bolji.
“Iz perspektive male zemlje moramo raditi još više na decentralizaciji aktivnosti kako bi se nacionalne politike što više usaglasile sa globalnim ciljevima. S tim u vezi, raduju nas aktivnosti koje su dovele do toga da se više zemalja uključi u rad i da će i Crna Gora imati priliku da predsjedava Evropskoj radnoj grupi što smatramo za veliku čast, ali i odgovornost i potrudićemo se da ispunimo zadata očekivanja”, kazao je Simović.
Simović je naglasio da je samo boljom saradnjom i koordinacijom zajedničkih aktivnosti moguće davati brze i efikasne odgovore na sve izazove.
“Intenzitet klimatskih promjena i efekti koje one imaju na svakodnevni život nas opominju da naše aktivnosti moraju da budu intenzivnije, efektnije i održivije, jer to dugujemo generacijama koje dolaze", naveo je Simović.
Prema njegovim riječima, rast svjetske populacije i tražnje za hranom upućuju na potrebu za brzim odgovorima i važnost i zahtjevnost zajedničke akcije.
"U tom interesu još jednom ponavljam da, iako mala država, Crna Gora će na bilateralnom, multilaterlanom i na regionalnom planu doprinijeti zajedničkim odgovorima na izazove klimatskih promjena i potreba za adekvatnom adaptacijom i iskorijenjivanjem gladi“, poručio je Simović.
Bonus video:
