Inovativna privreda je i dalje slabo zastupljena, mladi često nemaju uslova za obezbjeđenje kredita niti iskustvo u upravljanju novcem i planiranju, preduzetnička kultura nije dovoljno razvijena, nema specijalizovane radne snage, ne postoji konkurencija, ulaganja i finansiranje, a manjka i infrastrukture i digitalizacije.
Sa druge strane, prednost Crne Gore je što je mala i otvorena ekonomija pa se biznis ideje mogu brzo testirati, poreski sistem je povoljan, novac se može obezbijediti iz EU fondova, postoji strateški i zakonodavni okvir.
To su samo neke od ocjena start ap ekosistema u Crnoj Gori, koje su sa “Vijestima” podijelili sagovornici iz ovog sektora. Start-ap je novoosnovano preduzeće ili preduzetnik koji se bavi inovacijom i ima potencijal brzog i velikog razvoja.
Oni su pojasnili da se većina ovih kompanija bavi internet trgovinom, prodajom softvera kao usluge i video-igrama.
Inovativna privreda posljednjih godina sve više dobija na značaju u Crnoj Gori, a oni koji žele da se bave biznisom podršku dobijaju od Fonda za inovacije, Ministarstva nauke i ekonomskog razvoja, Investiciono-razvojnog fonda (IRF), Naučno tehnološkog parka...
Potrebna i infrastruktura
Fond za inovacije, kako su “Vijestima” kazali, u proteklih nekoliko godina najviše novca daje za projekte u oblasti informaciono-komunikacione tehnologije, a do sada su podržali 79 projekata u tom sektoru. Istakli su da primjećuju i sve više “health tech” projekata (softver i tehnologije za napredak u zdravstvu), te da su u prošloj godini dali podršku za njih šest.
Primjećuju kako kažu trend rasta u start-ap sistemu, pa su u 2022. imali 59 prijava, u 2023. već 213, a u 2024. su primili 252 prijave.
“Raste ulaganje u start-ap ekosistem, iako još nismo ni blizu najrazvijenijim zemljama u pogledu nivoa finansiranja i ulaganja. S obzirom na različite mogućnosti za finansiranje inovativnih ideja, može se konstatovati da je kod nas još uvijek manja konkurencija u odnosu na potencijal koji se može angažovati u ovom domenu. Za dalji razvoj inovativnog ekosistema, neophodno je usmjeriti se na kontinuirano unapređenje infrastrukture i digitalizacije, što bi ubrzalo procese i povećalo efikasnost na svim nivoima. Digitalizacija, koja se sprovodi, koristi i stalno unapređuje, mora biti prioritet kako bi se izgradila povezana i funkcionalna državna uprava, stvarajući time čvrstu osnovu za razvoj inovativnih rješenja. Planirana primjena inovativnih tehnologija u javnom sektoru kroz inicijativu “GovTech” ima potencijal da unaprijedi pružanje usluga i modernizuje poslovanje državnih institucija kroz saradnju sa privatnim kompanijama i naučno-istraživačkim institucijama”, kazali su iz Fonda i naglasili da je ovaj period važan za pripremu za strukture fondove, koji će biti dostupni kada Crna Gora uđe u EU.
Tvrde i da je važno raditi na pripremi kompanija i projekata, kako bi imali pristup većim izvorima finansiranja, jačali kapacitete i stvorili održivi okvir za privlačenje dodatnih investicija. Istakli su da Crna Gora ima i brojne prednosti za start-apove, što u posljednje vrijeme prepoznaju preduzetnici i investitori, odnosno da je uređen strateški okvir, da su formirani ključni akteri koji pružaju podršku inovativnim idejama, da inovirani zakonodavni okvir pruža podsticaje u sektorima energetike, turizma, razvoja modernih tehnologija...
Manjka povezanost
Da im je cilj podsticanje osnivanja i razvoja poslovanja mikro, malih i srednjih preduzeća, u vlasništvu domaćih državljana do 35 godina, istakli su iz IRF-a. Ova institucija je nedavno reformirana u Razvojnu banku, a “Vijestima” su kazali da podršku daju kroz više programa u vidu povoljnijih kamata, dužeg grejs perioda i fleksibilnih uslova otplate.
Ovaj tip pomoći tvrde, nosi specifične izazove zbog rane faze razvoja i ograničenih resursa, jer mladi često nemaju dovoljno imovine za obezbjeđenje kredita, ali ni iskustva u finansijskom upravljanju i planiranju. Zato su formirali podršku sa nižim zahtjevima za kolateral, dužim grejs periodom i povoljnim kamatama, a naglasili su i da bi uvođenje kreditno-garantnog fonda pomoglo da se umanji rizik. Nude i, kako kažu, logističku pomoć zbog neiskustva mladih pri pripremi biznis-plana, kompleksnosti procedura i nerazumijevanja novčanih uslova.
Iz IRF-a tvrde i da postoji veliki broj mladih koji razmatra pokretanje biznisa.
“Krediti ciljnoj grupi, namijenjeni su za ulaganja u materijalnu imovinu (građevinske objekte, opremu i uređaje, osnovno stado, podizanje dugogodišnjih zasada, sitan inventar i sl.), nematerijalnu imovinu (razvoj proizvoda ili usluge, patenti, licence, koncesije, autorska prava, franšize), tako i u obrtna sredstva. Podrška koju pružamo, programi grantova i edukacije na državnom nivou pokazuju pozitivan uticaj, ali je potrebno značajnije prisustvo i drugih finansijskih i nefinasijskih institucija. Takođe, nedostaje veće povezivanje mladih preduzetnika sa potencijalnim investitorima. Većina mladih se odlučuje za konvencionalne biznise dok je inovativno preduzetništvo i dalje slabo zastupljeno. Podrška je najpotrebnija za razvoj vještina, edukaciju (dublje edukacije o modernim preduzetničkim trendovima i digitalnim poslovnim modelima, fokus na razvijanju finansijske pismenosti), pristupu finansijama, povezivanju i bolje podsticaje i promociju za oblast digitalizacije i “zelenih biznisa””, istakli su iz IRF-a.
Kao glavne izazove vide regulatorne i administrativne prepreke, ograničen ekosistem, malo tržište i nedovoljno razvijenu preduzetničku kulturu, kao i manjak kvalifikovane radne snage za određene sektore. Zato predlažu da se dodatno razvija preduzetničko obrazovanje, pristup novcu, podrška digitalnim i zelenim biznisima, regulatorne reforme i pojednostavljenje birokratije...
Iz IRF-a su dodali da je prednost što je Crna Gora mala i otvorena ekonomija pa je moguće brzo testirati poslovne ideje, što privlači mlade kao i povoljan poreski sistem, dok šansu za širenje i dodatni novac nudi i pristup EU fondovima i regionalnim inicijativama.
Tek u fazi razvoja
Da je najveća prepreka za mlade preduzetnike nedovoljno razumijevanje start-ap ekosistema i prilika koje on pruža, kazao je izvršni direktor star tap studija “Digital Den” Aleksandar Dimitrijević. On je pojasnio da služe kao katalizator preduzetničkih inicijativa i pružaju start-apovima pristup edukaciji i međunarodnim mrežama, kako bi se pozicionirali na svjetskom tržištu.
Kako je kazao, crnogorska start-ap scena je i dalje u fazi razvoja, ali će napretkom ekosistema i podrška postati opsežnija i kvalitetnija te da je posljednjih godina značajno porasla svijest o važnosti edukacije i institucionalne podrške, što su ključni elementi za održivi sistem.
“Donošenjem Zakona o podsticajnim merama za razvoj istraživanja i inovacija, povećanjem broja programa Fonda za inovacije, aktivnostima Naučno-tehnološkog parka i Tehnopolisa, kao i edukacijama na univerzitetima, stvoreni su temelji za napredak. Trenutno je teško precizirati ključne oblasti u kojima Crna Gora može postati lider, s obzirom na nedostatak raznovrsnosti u vertikalnim industrijama. Oblasti poput e-trgovine, softvera kao usluge (SaaS) i industrije igara trenutno su među najzastupljenijima”, istakao je Dimitrijević.
Dodao je i da je primjetan porast start-apova, ali i da je mnogo bitniji njihov kvalitet nego kvantitet, jer su ključni faktori inovativnost, otpornost, snaga tima i prilagodljivost, kako bi opstali na tržištu. Upitani šta nude onima koji razmišljaju o ovom biznisu, kazali su da kroz akceleratorski program pružaju dvomjesečnu podršku sa ciljem validacije ideje, identifikacije tržišta i klijenata, i rješavanja ključnih izazova. Dodali su i da imaju snažno partnerstvo sa SAD u sektoru medicinskih tehnologija u Nešvilu, pa tako omogućavaju kompanijama pristup investicijama.
Niču i igre
Da je u preduzetnički posao ušla kako bi pružila podršku roditeljima i djeci i da je projekat “Sofi Sova” inspirisan ličnim iskustvom, “Vijestima” je kazala Marina Ćupić. Ona je napravila prvu crnogorsku logopedsku igricu za djecu, a aplikaciju je kako kaže, razvijala uz podršku logopeda i psihologa, kao i igre koje razvijaju logiku, govor, pažnju, pa djeca kroz igru vježbaju izgovor glasova, slušaju priče, odgonetaju zagonetke...
“Prema istraživanju Udruženja logopeda, u Crnoj Gori svako drugo dijete ima neki jezičko-govorni izazov. Problem je neodovoljan broj logopeda da odgovori na potrebe, kao i njihova neravnomjerna zastupljenost. Ideja je bila da napravimo digitalni alat koji bi pomagao djeci da prevaziđu izazove u govoru i osnaže svoje fonološke vještine. Podrška “Digital Den-a” je bila jako važna jer smo zahvaljujući njima ostvarili prvu investiciju kroz Zakon o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija, a projekat su finansijski podržali “Cerovo” i hotel “Vile Oliva”. Smatram da je podrška koju dobijete na početku, dok posjedujete samo ideju, ključna za svaki inovativni projekat. Igricu smo zvanično lansirali prije mjesec i već brojimo 7.000 korisnika. Igrica se igra i u zemljama regiona, a koriste je i istaknuti logopedi i defektolozi ne samo u Crnoj Gori, već i prema našem saznanju u Kragujevcu i Priboju. Projekat je podržao Zavod za školstvo Crne Gore, Ministarstvo prosvjete, kao i Udruženje Roditelji, a nedavno smo i dobili podršku Fonda za inovacije “, kazala je Ćupić i dodala da svaki start-ap ima vrijednost.
Da je početni pristup finansiranju u Crnoj Gori izazovan jer start-ap scena nije razvijena kao u većim ekosistemima, kazala je i izvršna direktorka “3Hills” studija za video-igre Jelena Janković. Ona je istakla da su prve korake osigurali kroz grantove za pametnu specijalizaciju i Zakon o inovativnim kompanijama, pomoć od “Digital Den-a”, kao i svjetski akcelerator “Google Indie Games” kroz koji su dobili pristup mreži od mentora. Janković je pojasnila da su nakon tih koraka i daljih uspjeha pokazali veći kredibilitet kod investitora.
“Konkurencija na domaćem tržištu je trenutno vrlo mala, naročito u gejming industriji, što nas svrstava među pionire u ovoj oblasti. Ovo može izgledati kao prednost, jer imamo priliku da vodimo industriju u Crnoj Gori, ali istovremeno predstavlja izazov jer često nedostaje lokalna infrastruktura, podrška i stručnost. Crna Gora ima potencijal da razvija globalno konkurentne start-apove, ali to zahtijeva strateške promjene na više nivoa. Prije svega, potrebno je kontinuirano ulaganje u edukaciju i razvoj talenata. Mi smo se suočili s ovim izazovom osnivanjem besplatne akademije za obuku mladih programera i umjetnika, što je bio naš doprinos izgradnji industrije. Međutim, dugoročni uspjeh zavisi i od podrške države kroz inicijative koje potiču inovacije, kao što su poreske olakšice, grantovi i stvaranje drugih programa za razvoj start-apova”. istakla je ona i navela da trenutno rade na igri “Echo: Defy death”.
Upitana o faktorima koji su im donijeli uspjeh, Janković je navela da je ključan fokus na kvalitetu i inovaciji, da su posvećeni umrežavanju i učenju kroz akceleratore i programe, te da je važna diversifikacija rizika odnosno da razvijaju dodatne proizvode, kako bi imali prihod i ne bi zavisli od jednog projekta.
Spremili 2,4 miliona podrške
Fond za inovacije je u prošloj godini spremio 3,3 miliona eura za sve programe podrške, od čega je za pomoć ranoj fazi razvoja start-apova spremljeno 350.000 eura - što je u cjelosti iskorišćeno.
Istakli su da očekuju zeleno svjetlo Vlade za budžet za narednu godinu, kroz koji su spremili 2.400.000 eura kroz sedam programa.
“Program za jačanje inovativnosti mikro, malih i srednjih preduzeća, 1,2 miliona eura, podrška ranoj fazi razvoja start-apova, 400.000 eura, programska linija za provjeru inovativnog koncepta- 400.000 eura, program inovacionih vaučera, 150.000 eura, linija za realizaciju edukativnih programa u oblastima pametne specijalizacije, 150.000 eura, linija za podsticanje inovacione kulture 100.000 eura”, naglasili su iz Fonda.
Bonus video:
