Voće i povrće jeftinije nego kod komšija

Vladina analiza pokazala da su cijene kod nas niže nego u Srbiji i Hrvatskoj. Za poređenje uzimani različiti proizvođači, gramaže i klase proizvoda

Da jedan broj građana visokim cijenama u marketima nije zadovoljan pokazuje i za danas najavljeni bojkot trgovačkih lanaca, na koji danima pozivaju grupe građanskih aktivista, nevladinih organizacija i sindikata, a djelimično i Vlada. Isti protest se održava danas i u Hrvatskoj i Srbiji

27564 pregleda 31 reakcija 31 komentar(a)
Danas bojkot trgovaca u sve tri države (Ilustracija), Foto: BORIS PEJOVIC
Danas bojkot trgovaca u sve tri države (Ilustracija), Foto: BORIS PEJOVIC

Cijene životnih namirnica u Crnoj Gori su prema analizi Vlade niže nego u Srbiji i Hrvatskoj, pa je i po tom osnovu produžena akcija “Limitirane cijene” do 30. aprila. U tom dokumentu se ipak porede i cijene artikala od potpuno različitih proizvođača, raznih gramaža i klasa proizvoda, pa su samim tim i njeni rezultati oprečni.

To su “Vijesti” utvrdile čitajući analizu koju je za januar uradilo Ministarstvo ekonomskog razvoja.

Prema Vladinoj analizi u odnosu na komšije jeftiniji su šećer, šargarepa, jabuke, neke čokolade, limun, krompir, gelovi za tuširanje...

Potpredsjednik za ekonomsku politiku i prvi čovjek resora ekonomije Nik Đeljošaj je juče na konferenciji za medije kazao da su “Limitirane cijene” bile uspješne, da su analize pokazale da su cijene osnovnih namirnica niže nego u regionu i da po podacima u prethodnom periodu nije bilo inflacije te da je došlo do stabilizacije cijena.

Da jedan broj građana visokim cijenama u marketima nije zadovoljan pokazuje i za danas najavljeni bojkot trgovačkih lanaca, na koji danima pozivaju grupe građanskih aktivista, nevladinih organizacija i sindikata, a djelimično i Vlada. Isti protest se održava danas i u Hrvatskoj i Srbiji.

Bojkot po ugledu na nedavni u Hrvatskoj i još nekim državama u Evropi. Države su imale različite pristupe, od bojkota samo pojedinih trgovačkih lanaca za koje se smatra da su najviše povećali cijene, do bojkota svih na duži vremenski period, nekoliko dana ili sedmica.

Đeljošaj juče nije precizno kazao da li podržava bojkot ili ne, ali je kazao da se zalaže za kupovinu domaćih proizvoda, što će raditi u narednim danima.

“Ne mora da znači da će nešto dobro u drugoj zemlji biti dobro i u Crnoj Gori. Ne vidim da ovo u Hrvatskoj može da se odrazi na našu ekonomiju”, naglasio je on.

U Vladinoj analizi su poređene cijene domaćeg trgovačkog lanca “Voli”, hrvatskog “Konzuma” i “Idee” iz Srbije, a na spisku je niz proizvoda među kojima i ulje, brašno, šećer, čokolada, mlijeko, riža, meso, šamponi...

Najveća razlika je zabilježena u slučaju mljevenog junećeg mesa, čiji kilogram u Crnoj Gori košta 7,7 eura, što je jeftinije 3,3 eura nego u Hrvatskoj i dva eura nego u Srbiji. Ipak, u ovim komšijskim zemljama su bilježene cijene mesa različitih kompanija, pa u Hrvatskoj kilogram firme “PIK” košta 11 eura, a u Srbiji kod “K plus” ga treba platiti 9,6 eura.

Tako su u slučaju jaja poređene korpice od deset komada, s tim da je u Crnoj Gori bilježena klasa “S”, u Hrvatskoj “A” i u Srbiji klasa “A”, ali manje veličine. Tako je logično najpovoljnija Srbija sa 1,9 eura po korpici, zatim Crna Gora sa 2,3 eura i Hrvatska sa 2,65 eura.

Slično je i kod paste za zube “Colgate”, pri čemu je u Crnoj Gori bilježena različita vrsta sa više mililitara nego u Hrvatskoj. Tako kaladont od 100 mililitara u Hrvatskoj košta 2,1 euro, a u domaćem marketu pakovanje od 125 mililitara 2,3 eura. Tako je i kod jogurta, koji je u Crnoj Gori oko dva eura za čašu od 700 militara, što je 70 centi manje nego u Srbiji i euro nego u Hrvatskoj.

Međutim, samo u Crnoj Gori se radi o jogurtu u čaši, dok je u Hrvatskoj poređen jogurt sa 50 grama više.

Kada je u pitanju litarsko pakovanje, oko deset centi je povoljnijii u Crnoj Gori nego u Srbiji i koji košta 1,3 eura, dok mu je cijena u komšijskoj Hrvatskoj 1,65 eura.

Cijelo pile “Cekin” za roštilj po kilogramu u Crnoj Gori košta 2,35 eura, dok se u Hrvatskoj odnosi na istu marku ali svježu piletinu, pa košta 3,3 eura. U Srbiji cijelo pile proizvođača “Umk” treba platiti 2,5 eura.

Izuzetak su čokolade “Milka” vrste “noisete” i bijela, koje u domaćem marketu koštaju po 1,3 eura. “Noisete” je u Hrvatskoj 2,1 euro, a bijela dva i po, dok u Srbiji koštaju 2,1 euro, odnosno dva. Ulje je od tri zemlje najjeftinije u Crnoj Gori i košta 1,3 eura, dok je u Hrvatskoj 1,4 eura, a Srbiji 1,45 eura. U tabeli je poređeno i ulje “Vital”, čije je litarsko pakovanje blago jeftinije u Srbiji. Isti je slučaj i sa brašnom T400 koje u Crnoj Gori košta 56 centi, koje je malo povoljnije u Srbiji, dok mu je cijena u Hrvatskoj 80 centi.

Crna Gora je povoljnija u slučaju šećera, čiji kilogram košta oko 80 centi, odnosno 20 centi manje nego u regionu. Oko 20 centi je povoljnija i kupovina soli na kilogram, dok su cijene mlijeka bez čepa uporedne. Tetrapak “Moja kravica” sa čepom ipak košta 1,15 eura, dok je isti 1,3 eura u Srbiji. U ovoj kategoriji prednjači Hrvatska, čiji “Dukat” košta euro.

Riža dugog zrna je najpovoljnija u Srbiji i treba je platiti 1,15 eura, s tim da se ističe da je taj artikal na akciji do sredine februara. U Crnoj Gori ovaj proizvod košta 1,20 eura, dok je u Hrvatskoj dva eura. Kutija špageta “Barilla” je regionalno najjeftinija u Hrvatskoj u kojoj su 1,1 euro, dok su u Crnoj Gori 1,3 eura, s tim da je u Srbiji navedena vrsta od krupice - koja košta 2,2 eura.

Sektor u kojem je Crna Gora prednjači po nižim cijenama su šargarepa, limun, jabuke i krompir. Kilogram mrkve u Crnoj Gori košta malo više od pola eura, u Srbiji 70 centi, a u Hrvatskoj 90 centi. Limun je za 50 centi jeftiniji od regiona, pa košta euro. Zavisno od vrste jabuka, cijene su povoljnije od deset do 80 centi nego u regionu, a oko deset centi manje košta i bijeli krompir. Crveni ipak košta isto koliko i u Srbiji, odnosno 75 centi po kilogramu.

U slučaju čokolade su takođe uzete različite kompanije i gramaže, tako “Pionir” mliječna od 80 grama košta 90 centi u Crnoj Gori, “Dorina” u Hrvatskoj oko euro, dok je u Srbiji “Dorina” od 100 grama 1,7 eura. Cijene gela za tuširanje su gotovo identične u Crnoj Gori i Hrvatskoj, sa razlikom od dva centa u korist domaćeg marketa.

Povoljniji je i litarski šampon koji košta 90 centi, dok je u Hrvatskoj skuplji 30 i Srbiji 40 centi.

Nacrt zakona o robnim rezervama u aprilu

Crna Gora radi na formiranju robnih rezervi, a u aprilu će biti završene aktivnosti na ažuriranju interventnih nabavki, studije koju je za ove potrebe radio Ekonomski fakultet, kao i Nacrtu zakona o robnim rezervama.

To je na konferenciji za medije juče saopštila generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju Jasna Vujović.

Ona je istakla da su počeli aktivnosti na ažuriranju podataka u novom planu interventnih nabavki kroz projekat UNDP-ija, da ažuriraju podatke iz studije Ekonomskog fakulteta, koju je ta ustanova o rezervama izradila za Vladu 2022. godine.

“Radimo ažuriranje podataka i finansijskih aspekata robnih rezervi. Započeli smo rad na Nacrtu zakona o robnim rezervama. Očekujemo da će te aktivnosti biti završene u aprilu”, navela je Vujović i istakla da je studija pokazala da su rezerve neophodne, te da će se kroz njih stvoriti sigurnost privrede i stabilnost cijena

Đeljošaj je naglasio da rade planski i strateški, te da se stvara pravni osnov za formiranje robnih rezervi.

Bonus video: