Crnogorska obala imaće 563 plaže, što je 74 više u odnosu na protekli period, od čega je u Herceg Novom 13, u Kotoru 12, u Tivtu 8, u Budvi 18, u Baru 11 i u Ulcinju 12.
To je predviđeno izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period od 2024. do 2028. godine koji je Vlada zvanično objavila. Ovaj dokument je bio potreban da bi se raspisao tender za zakup djelova obale.
“Tender će biti raspisan do kraja ove sedmice i očekujemo da ćemo imati nove zakupce već od 20. do 25. marta. Očekujemo minimalni prihod od 15 miliona, a očekujemo i duplo do 30 miliona. Benefiti ovog postupka su ogromni jer se uvodi red, u sektor u kojem su djelovale kriminalne grupe i više ništa neće moći da se radi preko veze i pritiska”, poručio je juče ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović na konferenciji za novinare.
Njegov resor je u septembru prošle godine formira Komisiju koja je radila izmjene i dopune Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra.
Za izmjenu programa 716 zahtjeva
“Zadatak Komisije je bio da analizira pristiglih inicijativa i pripremi izmjene i dopune programa u skladu sa sugestijama opština, novim cjenovnikom početnih naknada za korišćenje/zakup morskog dobra i novom bodovnom politikom, koja će biti primijenjena od prvog narednog javnog poziva. Komisija je obradila ukupno 716 podnesenih zahtjeva koji su u prethodnom periodu dostavljeni Ministarstvu i Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom, od čega se 107 zahtjeva odnosilo na teritoriju opštine Herceg Novi, 71 Kotor, 100 Tivat, 166 Budvu, 65 Bar, 207 Ulcinj”, piše u dokumentu.
Pojašnjeno je da je relevantna komsija Morskog dobra izvršila detaljno geodetsko snimanje postojećih i novih plaža i kupališta, čime je izvršeno stvarnog stanja na terenu naročito kada su u pitanju površine i zahvati kupališta.
“U prethodnom periodu na terenu je bilo prepoznato 489 kupališta na crnogorskom primorju i to 134 u Herceg Novom, 35 u Kotoru, 40 u Tivtu, 133 u Budvi, 81 u Baru i 66 u Ulcinju. Ovim izmjenama i dopunama programa, formirana su dodatna 74 nova kupališta (563 ukupno) od čega je u Herceg Novom 13, u Kotoru 12, u Tivtu 8, u Budvi 18, u Baru 11 i u Ulcinju 12. Uvažavajući sugestije Opštine Herceg Novi, Kotor i Tivat na čijim teritorijama je do sada bilo planirano ukupno 12 gradskih kupališta (Herceg Novi 6, Kotor 2 i Tivat 4), izmjenama i dopunama je uvećan broj istih pa je sada planirano ukupno 20 gradskih kupališta (Herceg Novi 9, Kotor 5 i Tivat 6). Izmjenama je izvršeno i planiranje novih hotelskih kupališta i to u Opštinama: Kotor (jedno), Tivat (jedno), Budva (dva), Ulcinj (jedno), pa tako ukupan broj planiranih hotelskih kupališta sada iznosi 70”, navodi se u dokumentu.
Programom privremenih objekata za period 2019-2023. godina, ukupno je bilo planirano 1450 privremenih lokacija, plus 517 objekata (vikend kućica) na obalama rijeke Bojane. Od tog broja 294 lokacije su bile planirane u Herceg Novom, 351 u Kotoru, 245 u Budvi, 137 u Baru i 171 u Ulcinju.
“Izmjenama i dopunama Programa planirane su dodatne 193 lokacije i to: 22 u Herceg Novom, 24 u Kotoru, 53 u Tivtu (najveći broj objekata je planiran za potrebe Porto Montenegra), 25 u Budvi, 6 u Baru i 63 Ulcinju (najveći broj novoplaniranih objekata odnosi se na lokalitet Velike plaže najviše u dijelu postojeće hotelske grupacije, kao i na postojeće plažne barove koji su zbog materijalizacije izmjenama planirani kao ugostiteljski objekti)”, piše u dokumentu.
Naknada u tri rate uz bankarsku garanciju
Prema Odluci o davanju u zakup djelova morskog dobra koju je Vlada juče objavila cijena zakupa se plaća u cjelini nakon zaključenja ugovora o korišćenju ili u tri rate od kojih prva dospijeva u momentu zaključenja ugovora uz obavezu da se Morskom dobru dostavi bankarska garancija za plaćanje preostalog iznosa godišnje zakupnine koji je uvećan za PDV.
“Ugovor se raspisuje do dana trajanje Programa privremenih objekata. Ako tokom trajanja ugovora dođe do prenamjene prostora da se grade hoteli sa 4 ili pet zvjezdica u neposrednom zaleđu, odnosno, ako tokom trajanja ugovora dođe do privođenja prostora trajnoj namjeni koja podrazumijeva izgradnju hotela visoke kategorije (5 i 4 zvjezdice) u neposrednom zaleđu, odnosno ako dođe do planiranja hotelskog kupališta, u slučaju promjene svojinskih prava na katastarskim parcelama i da one više nijesu u režimu državne svojime, ugovor sa zakupcem se raskida i on nema pravo da traži povraćaj uloženog novca”, piše u odluci.
Uz to, ugovor se raskida i nema prava na povraćaj novca i u slučaju da konačnom sudskom odlukom bude poništena odluka i u konačnom riješeno u korist drugog ponuđača po javnom pozivu za tu lokaciju.
Učesnici na tenderu (fizička i prava lica, preduzetnici i firme) moraju, između ostalog, dostaviti uvjerenja da ne duguju državi ništa za porez i potvrde da nijesu pravosnažno osuđivani za neko krivično djelo.
Učesnici na tenderu imaju pravo prigovora na odluku Komsije u roku od osam dana od dana prijema odluke o glavnoj stvari, dok je odluka drugostepene komsije o prigovoru konačna.
Najpovoljniji ponuđač je dužan da u roku od 10 dana od dana prijema pisanog poziva za zaključenje ugovora, a ako ga ne zaključi Morsko dobro, ima pravo da ga zaključi sa drugim ponuđačem u skladu sa plasmanom ponuda iz tendera.
U slučaju jednakog broja bodova svih ponuđača, tender će se proglasiti neuspjelim za tu lokaciju i biće sproveden ponovljen javni poziv.
Plaže nijesu “đedovina”
Radunović je kazao da će početne cijene za zakup biti dosta više i da će se bez namještaljki doći do viših iznosa za zakup.
“Očekujemo da će to biti minimalno 15 miliona eura prihoda za državu, a očekujemo da će biti i duplo, odnosno do 30 miliona eura. Zakupaca više nema, ugovori o tom poslu su istekli i sigurno će se ići na tender. Donosimo veliki prihod državi i ukidamo diskriminaciju prema građanima”, naveo je Radunović.
Radunović se osvrnuo i na činjenicu da se na tender mogu prijavljivati i oni protiv kojih se vodi sudski postupak, i pojasnio da je to uvršteno jer se na taj način poštuje Ustav i prezumpcija nevinosti. Dodao je da imaju klauzule, odnosno da će se u slučaju sudske presude zakupac isključiti, a na njegovo mjesto uvrstiti drugorangirani ponuđač.
Radunović je naveo da je Vlada pokrenula proces kako bi se prekinula hajdučija u ovoj oblasti, ali i kako bi se obezbijedilo da država ne diskriminiše.
“Stari zakupci ugovore doživljavaju kao da su potpisani sa njihovim precima, ne uzimajući u obzir da taj resurs mogu da koriste i drugi”, naglasio je Radunović.
Radunović je naveo da nemaju svi plavu zastavicu sve vrijeme.
“Do sada je bilo skoro nemoguće da na licitaciji pobijedite starog zakupca jer je on u startu imao 50 odsto bodova.
Radunović i Đeljošaj na suprotnim stranama
Upitan o dijelu bivših zakupaca u Ulcinju, koji žele anekse ugovora, Radunović je naveo da je u toj opštini postojao poseban problem jer su gotovo sve plaže imale dva puta veću kvadraturu - nego što su u stvari plaćane.
“Da li su bile u pitanju geodetske kuće ili Morsko dobro, neću u to da ulazim. Najveće poskupljenje će da bude za zakupce u Ulcinju”, naglasio je on i dodao da je razlog za to što su imali falsifikovane cifre, dok će sada plaćati pravi iznos naknade.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je nakon presa na Fejsbuku poručio da “neće dozvoliti” nekim osobama da “unište privredu Ulcinja” i njenih građana zbog gubitka u Budvi.
On je napisao da neće dozvoliti “naknadu” i podijelio je sliku sa ranijeg prostesta u Tuzima.
“Slika kako je bilo u Tuzima u februaru 2021. godine za zaštitu privrede opštine Tuzi. Ovako se čini da će se uskoro desiti i u Ulcinju, da se zaštiti privreda opštine Ulcinj. Biću uz građane i privredu Ulcinja”, poručio je Đeljošaj.
Bonus video:
