Privremeno odgođena rasprava o zakonu o igrama na sreću

Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave zbog toga što nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a nisu im dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Novi zakon o igrama na sreću predviđa da se njihovo pravo priređivanja više ne dobija na osnovu koncesija već kao upravni akt, dok u važećem Zakonu o koncesijama piše da se igre na sreću dodijeljuju koncesijama. Predlog zakona mora proči zakonodavni odbor da bi mogao biti upućen u dalju proceduru ka matičnom odboru i plenumu.

Predsjednik Odbora Dragan Bojović je nakon skoro dvočasovne rasprave na odboru kazao je da mu je nakon konsultacija sa stručnom službom zakonodavnog odbora saopšteno da nisu dobili predlog izmjena zakona o koncesijama kojim bi igre na sreću bile izdvojene iz obaveza koncesija, zbog čega odlaže razmatranje predloga zakona o igrama na sreću kako bi o njemu raspravljali u paketu sa izmjenama zakona o koncesijama.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodijele prava priređivanja, da će svi koncesionari u roku od 270 izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje, i da će nakon toga ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Predstavnica Udruženja Montenegro bet Jovana Klisić kazala je da je u više dijelova ovaj predlog u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore, a prevashodno jer nije usklađen za važećim krovnim Zakonom o koncesijama.

Kazala je da se zakonom ukida mogućnost uplate depozita igrama preko registrovanih platnih sistema i e-bankinga, odnosno da se podstiču keš uplate i preko platnih kartica kreditnih institucija - banaka. Navela je da je to u suprotnosti sa ustavnim principima o zabrani ograničavanja kao i standardima EU o ljudskim pravima i slobodama.

Klisić je kazala i da je zabrana reklamiranja u suprotnosti sa ustavnim principima o zabrani diskriminacije.

Navela je da je u protekla dva mjeseca usvojeno pet predloga zakona kojim se ograničava rad priređivačima igara na sreću, dok sivo tržište raste i da nelegalni priređivači trenutno kontrolištu 70 odsto tržišta. Podsjetila je da je Agencija za elektronske komunikacije EKIP saopštila da ona ne može da kontroliše nelegalne sajtove za klađenje, da ih zabranjuje i ukida njihove IP adrese.

Ukazala je i da je Ustavni sud Španije ukinuo zakon o zabranjivanju reklamiranja igara na sreću u toj državi jer je suprotan standardima EU.

Miloš Lalević iz Grupacije priređivača u Privrednoj komori ukazao je na neusklađenost sa Zakonom o koncesijama, kao i na to da se zakonom ukidaju stečena prava priređivača jer im koncesije traju duže od 270 dana, a da samim predlogom zakona nije definisan javni interes da bi povratno dejstvo zakona (poništavanje prethodno izdatih koncesija) bilo opravdano i moguće.

On je naveo i da su napravljene greške u koracima jer je prvo trebalo suzbiti ogromno nelegalno tržište, suzbiti nezakonite inostrane sajtova koji rade u Crnoj Gori, pa tek onda uvoditi strožija pravila za legalne priređivače.

Podsjetio je da su u italiji bila uvedena stroga pravila i otežan rad priređivača, što je izazvalo jačanje sivog tržišta, da se slično desilo u Bugarskoj. Kazo je da je nakon zabrane igara na sreću u Albaniji ta država izgubila godišnje prihode od 20 miliona eura, a da su nelegani priređivači dobili godišnje prihode od 70 miliona eura.

Predstavnici Ministarstva su naveli da uvažavaju primjedbe ali da ostaju pri svojim viđenjima. Kazali su da su predložili onemogućavanju uplata preko registrovanih platnih institucija jer su pristupačnije nego bankarske imaju niži nivo kontrole i omogućile bi većem broju građana da učestvuju u igrama na sreću.

Iz Ministarstva su naveli da se sivo tržište ne može da bude predmet ni jednog zakona, da ne mogu da budu predmet kontrole inspekcija već policije i tužilaštva.

Klisić je kazala da su poslali 480 prijava za neegalno priređivanje igara na sreću ali da se ništa nije desilo, da su predlagali proširenje ingerencija inspekcija ali da je i to odbijeno. Ona je navela da sivo tržište i te kako mora da bude predmet zakona, jer je onda sve besmisleno.