U opštini Bar je dalji razvoj stambenih i turističkih kapaciteta potpuno uslovljen izgradnjom kanalizacione mreže i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Stoga su uticaji na more, Skadarsko jezero i ostale površinske i podzemne vode ocijenjeni kao izrazito negativni sve dok se u opštini ne riješi sistem odvođenja i tretmana otpadnih voda”, navedeno je u Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu na Nacrt prostorno-urbanističkog plana Opštine Bar.
Nacrt PUP-a za Bar i Izvještaj o strateškoj procjeni od petka se nalaze na javnoj raspravi koja će trajati do 11. aprila, a javna prezentacija biće održana u petak 21. marta u Velikoj sali Skupštine Opštine Bar od 11 do 14 časova.
U samom nacrtu se navodi da pretjerana i brza izgradnja stambenih i poslovnih objekata nije pratila potrebna izgradnja kanalizacione i saobraćajne mreže, što je uslovilo stvaranje velikih infrastrukturnih problema, kao i da je ključni problem nedovljno razvijena mreža fekalne kanalizacije, nepostojanje njenih prečišćivača, već direktno ispuštanje u mora ne više lokacije duž Barske rivijere.
Objašnjeno je da na teritoriji opštine postoji pet nezavisnih kanalizacionih sistema: za gradsko područje Bara, za Sutomore, Čanj, Veliki pijesak i Utjehu. Navedeno je i da su na nekim mjestima povezana atmosferska sa fekalnom kanalizacijom, što opterećuje mrežu i povećava negativne uticaje.
“Ne postoje, osim u Virpazaru, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV), tako da se otpadne vode bez prečišćavanja ispuštaju u more podmorskim ispustima ili bez njih, što nije dobro rješenje sa gledišta sanitacije naselja i očuvanja kvaliteta plaža i priobalnog mora. Prodiranje atmosferskih voda u sistem fekalne kanalizacije, značajno opterećuje postojeće kolektore i crpne stanice, a što je neprihvatljivo u budućem sistemu sa postrojenjima za prečišćavanje. Neizgrađenost kanalizacione mreže po prigradskim naseljima uslovljava izlivanje otpadnih voda u kišne kanale i bujične tokove koji tako zagađeni ugrožavaju gradsko jezgro i ulivaju se u more”, navedeno je među ključnim problemima kanaizacione mreže.
Navodi se da su razmatrane dvije varijante - da se kanalizacioni sistemi povežu u jedan i napravi jedno postrojenje za prečišćavanje otpadnih fekalnih voda iza Volujice ili da se za svaki odvojeni sistem napravi poseban uređaj za prečišćavanje otpadnih voda.
Finansijske analize su pokazale da su decentralizovane opcije pogodnije u ekonomskom smislu. Međutim studija lokacije nije tretirala dodatne analize vezano za imovinsko-pravna pitanja za predmetne lokacije kao ni pitanja društevnog uticaja izabranih lokacija (lokalno stanovništvo ima otpor prilikom poziciniranju PPOV u blizini naselja i turstičkog mjesta)”, navedeno je u dokumentu.
Sam nacrt ne predlaže rješenje već autori predlažu da je potrebno uraditi studiju odvođenja otpadnih voda opštine Bar, kao i studiju izvodljivosti postrojenja za prečišćavanje, kako bi se rješenje sagledao sa svih aspekata.
U Izvještaju o strateškoj studiji se navodi da je nemoguć dalji razvoj turizma na barskoj rivijeri ni u selima uz barsku obalu Skadarskog jezera bez kvalitetnog rješavanja pitanja prečišćavanja otpadnih voda (PPOV) iz fekalne kanalizacije.
Starateška studija navodi glavne rizike za dalji uspješni razvoj Bara.
“Neracionalno korišćenje prostora i ugrožavanje životne sredine; nizak nivo korišćenja biološkog, geografskog i pejzažnog diverziteta; ugrožavanje i zapostavljanje javnih dobara i javnih prostora; nedostatak adekvatne pažnje u odnosu na očuvanje i zaštitu kulturnog nasljeđa; neadekvatno korišćenje prirodnih dobara zbog pretjerano intenzivnog i prostorno neravnomjernog razvoja turizma; nekontrolisano zagađenje izvorišta i mora i gubitak identiteta prostora; nedovoljno i neadekvatno kanalisanje otpadnih voda i sanitacije naselja zbog male pokrivenosti teritorije sistemom sa postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda”, navedeno je u Izvještaju.
U nacrtu plana se navodi da sanitarna deponija na Možuri nije dovolja i da će za dvije godine biti puna, zbog čega treže njeno proširenje, ali i programe sakupljanja i prerade dijela otpada kako bi se smanjio pritisak na tu deponiju.
U nacrtu plana se ističe veliki problem saobraćajnih gužvi tokom ljetnje sezone, a očekuje se da će one biti rješene povezivanjem Bara na buduće trase auto-puteva i brzih cesti, jer će time postojeće magistrale biti rasterećene. Ali se ne navodi kada do toga može doći.
Kao kritična dionica navodi se magistralni put od Bara ka Sutomoru i sve do uključenja za put kroz tunel “Sozina”, zbog čega se planira njeno pretvaranje u bulevar.
“Na grafičkom prilogu dat je predlog trase bulevara uz preporuku da se paralelni most Brca planira sa uzvodne strane, a tunelska cijev za drumski saobraćaj pored željezničkog tunela”, navedeno je u planu.
Takođe, Bulevar revolucije se planom produžava do željezničke pruge, koju prelazi denivelisano, i kasnije se nastavlja sve kao bulevar do novoplanirane saobraćajnice u Bjelišima, odnosno regionalnog puta R-28, buduće nove magistrale Bar-Virpazar.
Nacrt plana daje smjernice za budući razvoj stanovanja (izgradnje stambenih objekata) i turizma (izgradnje hotela), što će biti preciznije definisano novim detaljnim urbanističkim planovima.
Ciljevi razvoja stanovanja u opštini Bar su podsticanje izgradnje, rekonstrukcije i adaptacije stambenih i mješovitih objekata sa tehničkim rješenjima koja podižu energetsku efikasnost objekata, kao i obezbjeđivanje humanih uslova stanovanja u skladu sa standardima EU.
Kod turizma se predlaže razvoj rizorta mješovite namjene visoke kategorije, hotela više, visoke i luksuzne kategorije, kao i razvoj seoskog i nautičkog turizma.
Predlaže se i razvoj lučkog akvatorijuma, produženje terminala za prihvat srednjih i velikih putničkih brodova i kruzera, kao i operativne obale za suve i rasute terete, nastavak druge faze kamenoloma Volujica, izgradnja novog kontejnerskog terminala, dok se ne pominje terminal za tečni gas.
Aerodrom u Mrkovskom polju
Nacrt prostornog plana daje mogućnost izgradnje malog aerodroma na lokaciji Mrkovsko polje u Baru. Navedeno je da postojeći Prostornim planom Crne Gore, kao ni bazna studija za izradu novog PPCG nije predvidjela aerodrom u Opštini Bar.
“Međutim, kako je u toku izrada Nacrta PPCG i postoji inicijativa Opštine Bar, ovim planskim dokumentom je predviđen aerodrom za specijalne potrebe: rekreativno letjenje, sportsko letjenje i (sezonski) regionalni saobraćaj, kao i za manje poslovne avione na lokaciji Mrkovsko polje”, navedeno je u nacrtu, uz obrazloženje da je Saobraćajni fakultet Beograd 2022. godine izradio studiju “Analiza uslova lokacije Mrkovsko polje za potencijalni razvoj aerodroma” koja je utvrdila povoljnost za izgradnju aerodroma kategorije 3C.
Žičara od Bara, preko Rumije do Skadarskog jezera
Predviđena je izgradnja kabinske žičare za povezivanje Barske rivijere sa Skadarskim jezerom.
“Okvirna trasa povezuje Novi Bar-Velembuse-Rumiju-Skadarsko jezero. Treba napomenuti da je za izgradnju planirane kabinske žičare s obzirom na to da povezuje Barsku rivijeru sa Skadarskim jezerom, potrebno pristupiti sa posebnim senzibilitetom i obezbijediti posebne uslove koje propisuju zakoni o nacionalnim parkovima i zaštiti prirode. Takođe, neophodno je izvršiti hidrološka i biološka istraživanja šireg lokaliteta i dobiti dozvole od Agencije za zaštitu životne sredine prije njihove realizacije”, navedeno je u nacrtu plana.
U opštinskom budžetu za ove godinu nalazi se novac za početak ovog projekta tako što bi bila raspisana studija za izbor lokacije.
Deset novih kamenoloma
U nacrtu plana nalazi se i deset novih kamenoloma. Na Paštrovačkoj gori, u blizini mjesta Bijelo polje, nalaze se dva, tehničko-građevinskog kamena i bentonita.
Kao potencijalni kamenolomi navode se lokacije “Rudina-Stepen” na lokalnom put oko 3 km od skretanja za Gluhi do, na putu Petrovac-Virpazar sa desne strane, kao i “Široka strana” uz put Virpazar-Ostros-Stari Bar, poslije naselja Seoca.
Perspektivni prostor za kamenolom su i “Gigovići” uz desnu stranu puta Ulcinj-Vladimir, na sjeverozapadnim padinama Briske gore.
Označeno je i ležište “Vukići”, u području istoimenog sela, kao i “Kamenički most” uz put za Velju Goranu, “Pelinkovići” u istoimenom naselju.
Ucrtan je i mogući kamenolom “Ujtin potok” uz magistralni put Bar-Ulcinj, kao i “Velja Gorana 2” u klisuri Brdela, na oko 2 km jugoistočno od naselja Velja Gorana.
“Prepoznavanje prostora koje imaju potencijalnost, u pogledu mineralnih sirovina, u toku izrade prostornog plana obezbijediće efikasnije korišćenje nacionalnih mineralnih resursa i njihovo adekvatno valorizovanje”, navedeno je u dokumentu.
Bonus video:
