Žabljak za deset godina može biti ekonomski razvijena opština uz održivi razvoj turizma i poljoprivrede, ali je potrebno riješiti brojne probleme u samoj organizaciji i promociji turizma, poboljšanju saobraćajnih veza i rješavanje komunalnih problema, glavni su zaključci iz nacrta izmjena Prostornog plana za ovu opštinu.
U analitičkom dijelu plana, koji je napisan u oktobru prošle godine, nalazi se čak 26 primjedbi na sadašnje stanje u turizmu Žabljaka u kojima se navodi da nema jasnih strategija, plana i promocija turizma, da nema autentičnih ponuda, da postoji veliko sivo tržište, nelegalna gradnja, loše organizovanje komunalnog otpada, da nedostaju stručni kadrovi...
U urbanoj zoni opštine predlaže se gradnja hotela sa četiri i pet zvijezdica sa dodatnim aktivnostima, a na seoskom području razvoj ruralnog turizma u objektima tradicionalne gradnje uz nuđenje aktivnog odmora, domaće hrane i zdravih lokalnih poljoprivrednih proizvoda. Sve to će biti razrađeno i precizirano detaljnim urbanističkim planovima koji će naknadno biti rađeni.
Javna rasprava o nacrtu plana traje do 11. aprila, a javna prezentacija biće održana 24. marta u Centru za kulturu.
“Ovim planom omogućen je razvoj turizma, a da li će do njega doći najviše zavisi od lokalne samouprave, države i od potencijalnih preduzetnika u turizmu. Za razvoj turizma važni su smještajni kapaciteti, ali su mnogo važniji kvalitetno osmišljeni, atraktivni i jedinstveni turistički programi i proizvodi i njihova prezentacija, za što nijesu neophodne značajne investicije, već ideje, obrazovani stručnjaci, maksimalno korišćenje informacionih tehnologija, neprestani rad i težnja ka poboljšanju i unapređenju turističkih proizvoda i konkurentnosti. Maksimalni planirani kapaciteti predviđeni ovim planom, uz evidentne potencijale i resurse opštine Žabljak, daju mogućnost da turizam zauzme značajno mjesto u lokalnoj i nacionalnoj privredi, donoseći prihod turističkim preduzetnicima, zapošljenima, lokalnoj zajednici i državi”, navedeno je u nacrtu plana.
U dokumentu se precizira da se turizam na Žabljaku može razvijati samo na principima održivosti i zelene ekonomije.
“Turizam je planiran kao održiv, specijalizovan, neinvazivni turizam manjih i srednjih razmjera, kao ‘turizam zasnovan na prirodi’, čime se omogućuje razvoj širokog spektra različitih vidova turizma i u okviru njih ponude niza različitih turističkih proizvoda”, navedeno je u nacrtu Plana.
U Analitičkoj osnovi plana navedena je ocjena stanja postojećih turističkih aktivnosti, gdje je navedeno 26 primjedbi.
“Evidentan je niz problema koji predstavljaju ograničenja i umanjuju efekte turističkog razvoja opštine Žabljak, ali postoji i niz potencijala, mogućnosti, a najvažniji su istaknuti u ovoj ocjeni. Problemi i nedostaci ukazuju da ih treba rješavati i njihovim rješavanjem se stvaraju mogućnosti”, navedeno je u Analizi.
Među problemima i nedostacima navedeno je da: ne postoji turistički proizvod čiji je program (sadržaj) u cjelini ili većim dijelom vezan za opštinu Žabljak; mali je broj kategorizovanih objekata za smještaj, kao i onih sa specijalizacijom u okviru kategorije; nema smještajnih objekata iz kategorije “Wild Beauty Resort” ili “Eco Lodge”; objekti za smještaj se ne izdvajaju po kvalitetu uređenja okoline i jedinstvenosti dizajna eksterijera i enterijera objekta,...
Navedeno je i da nijedan objekat nema ekološku ili neku drugu međunarodno priznatu sertifikaciju, da nedostaju hoteli projektovani na bazi savremenih principa poslovanja hotela iz međunarodnih lanaca, da nedostaju hoteli većeg kapaciteta (150 - 250 ležaja) koje bi u svoju ponudu mogao uključiti neki od vodećih turoperatera.
Piše i da objekti za pripremu i usluživanje hrane i pića na Žabljaku ne primjenjuju HACCP sistem bezbjednosti hrane, da nema specijalizovanih i nacionalnih restorana, da je izrazita sezonalnost ponude, i to pretežno na ljetnji period.
“Ponuda turističkih usluga, ali ne i proizvoda je gotovo unifikovana-jednolična (smještaj, ishrana i prevoz) i odvija se u jeftinom segmentu. Turističke usluge se najvećim dijelom nude preko par online operatera, što je ipak napredak u odnosu na ranija vremena. Ne nudi se jedinstvenost doživljaja, nešto što je drugačije od drugih, što je drugačije od svakodnevnih doživljaja. Doživljaji ne zasićuju, već stimulišu za još više. Najveći dio ponude turističkih proizvoda vezanih za područje Žabljaka je klasična i sve manje je interesantna, jer ne zadovoljava današnje turiste. Turisti očekuju poseban ambijent, doživljaj, zabavu, avanturu, razonodu, jedinstvenost - inscenacije, stvaranje “priče”, čak i tamo gdje je nema, jer to je jedan od najvažnijih elemenata i trendova za plasiranje turističkog proizvoda”, navedeno je u primjedbama.
Ukazuje se i da nema organizovane i značajnije ponude ruralnog, odnosno agroturizma.
“Nedostaje svijest da se ekološka orijentacija turističkog proizvoda i destinacije gdje se nudi podrazumijeva. Nije profilisan imidž područja Žabljaka kao (mikro)destinacije. Žabljak kao (mikro)destinacija nije brendiran, pa se time i ne mogu očekivati značajniji finansijski efekti od turizma”, piše u ovom dokumentu.
Među primjedbama je i to da ne postoje dovoljni ljudski resursi i njihova kvalifikovanost i specijalizacija za turističku ponudu na zahtjevnijim tržištima iz kojih bi dolazili turisti više platežne moći, da postoje problemi u infrastrukturi, njenim kapacitetima i pouzdanosti snabdijevanja, u prikupljanju i tretmanu čvrstog komunalnog otpada.
“Opština nema detaljnu strategiju, plan razvoja i akcioni plan za razvoj turizma, sa indikatorima za monitoring razvoja. Postoji ‘sivo tržište’, koje prouzrokuje samo troškove, a ne plaća porez. Evidentna je ilegalna gradnja koja uništava prirodne resurse i pejzažne vrijednosti.
Potencijali za razvoj turizma su ogromni, životna sredina i pejzažne vrijednosti nijesu u većoj mjeri devastirane, pa ih treba sačuvati, iskoristiti za održivi razvoj turizma i ostaviti sljedećim generacijama da ih na najbolji način štite i razvijaju. U razvoj turizma neophodno je uključiti najbolje profesionalce-eksperte”, navedeno je u dokumentu.
Zaključuje se i da je glavna otežavajuća okolnost za razvoj turizma loša saobraćajna povezanost Žabljaka sa centralnim dijelom Crne Gore i okolnim državama, kao i da su loši lokalni putevi prema selima i katunima koji imaju velike mogućnosti za razvoj turizma.
Planeri očekuju da će se saobraćajna povezanost poboljšati planiranom izgradnjom međunarodne brze ceste Sarajevo - Šćepan Polje - Plužine - Nikšić - Podgorica, kao i novog regionalnog puta Danilovgrad - Gostilje - Semolj - Njegovuđa.
Nekada na Žabljaku bila dva aerodroma sa redovnim linijama
Planeri navode da su 50-ih i 60-ih godina prošlog vijeka na Žabljaku postojala dva aerodroma koja su imala redovne putničke JAT-ove letove sa Beogradom avionima DC-3 i DC-4.
Aerodromi su bili na Jezerima i Njegovuđi, ali sada predlažu da se odbaci ideja o lokaciji na Njegovuđi.
Aerodrom na Žabljaku je Prostornim planom Crne Gore svrstan u sekundarne aerodrome, kategorije 3C - za male sportske i poslovne avione i regionalni aviosaobraćaj, ali i da bi postojale prostorne mogućnosti da se proširi ukoliko dođe do povećanja broj turista i smještajnih kapaciteta.
“Proširenje bi omogućilo slijetanje aviona kapaciteta 100-200 putnika, što daje mogućnost dovođenja većih grupa turista u okviru agencijskih aranžmana”, navedeno je u dokumentu.
Piše da je na Jezerima 1961. godine počela izgradnja aerodroma, a da je JAT dvije godine kasnije uveo redovnu liniju Beograd - Žabljak. Komercijalni letovi na liniji Beograd - Žabljak - Tivat i obratno, bili su dva puta nedjeljno. Sve do 1969. godine aerodrom je po cijelo ljeto funkcionisao, ali je tada JAT avione DC-3 zamijenio modernijim “karavelama” koje na žabljački aerodrom nijesu mogle slijetati.
U dokumentu piše da je nekadašnji ratni aerodrom u Njegovuđi u redovni aviosaobraćaj uveden 28. avgusta 1955. sa jednom nedjeljnom linijom za Beograd.
Opisuje se i posljednji let sa njega.
“Redovan durmitorski gost svakog ljeta bio je general Lazarević, komandant Ratnog vazduhoplovstva JNA. Završavajući odmor, zajedno sa oko 20 putnika ukrcao se u DC-3. Poželio je da bude pilot, sjeo za komande i uzletio, ali je usljed promjene smjera vjetra i turbulencija jedva uspio da letjelicu izdigne iznad obližnje planine Kučajevica. To je bilo i posljednje uzlijetanje letjelice sa aerodroma Njegovuđa”, navedeno je u dokumentu.
Bonus video:
