Skupština Crne Gore je danas razmotrila predlog Zakona o taksama na upotrebu duvanskih proizvoda i akustičnih uređaja kojim je definisana dalja naplata takse od euro po metru kvadratnom prostora u ugostiteljskim objektima u kojima je dozvoljeno pušenje i puštanje muzike nakon ponoći.
Taj zakon u primjeni je od sredine 2012. godine i on je, uz nekoliko izmjena, bio na snazi do kraja prošle godine.
Zakonom je dozvoljeno pušenje u ugostiteljskim objektima, suprotno Zakonu o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda.
Na inicijativu poslodavaca predviđena je dalja naplata takse za pušenje, jer bi im u suprotnom bio smanjen promet ako bi zabranili pušenje.
Državni budžet je od takse na upotrebu duvanskih proizvoda za četiri i po godine, od kada se naplaćuje, prihodovao svega 2,14 miliona eura.
Iz Ministarstva finansije je ranije saopšteno da u proteklom periodu nijesu ostvareni značajniji prihodi od takse na upotrebu duvanskih proizvoda, ali se nadaju da će se to promijenti zahvaljujući novim mjerama Poreske uprave (PU).
Predstavnik albanske manjine Genci Nimanbegu kazao je da će amandmanski djelovati kako bi se izbrisalo rješenje iz predloga da oni ugostitelji koji ne dozvoljavaju pušenje treba da se prijave u Poresku upravu da se to evidentira.
Ministar Darko Radunović je kazao da ne mogu prihvatiti amandman zato što je to metodologija po kojoj funkcioniše PU.
Poslanci Demokratske partije socijalista (DPS) u diskusijama su ukazali na negativne posljedice koje pušenje ima po zdravlje ljudi.
Radunović je kazao da je na plenumu riječ o taksi na duvan, a ne o Zakonu o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda.
"Ako je opredjeljenje da se primjenjuje Zakon o ograničenju duvanskih proizvoda, onda ovaj o taksama ne treba usvajati", rekao je Radunović
Poslanici su razmotrili i predlog Zakona o sporazumnom finasijskom restrukturiranju dugova. Dvogodišnja primjena tog zakona, koji je prestao da važi u maju, nije dala nikave rezultate, a novim rješenjem se primjena produžava na još godinu dana.
Guverner Radoje Žugić kazao je da je novina što će u restrukturiranje ući krediti u kašnjenu iznad 90 dana (D) kategorija kojih sada ima 27 miliona, te da će to doprinijeti da banke smanje rezervacije koje imaju za te kredite.
Žugić je ocijenio da će od nove primjene imati koristi banke, klijenti, realni sektor i država.
Nimanbegu je rekao da od 2015. godine zakon nije iskoristio nijedan klijent neke banke, pa se postavlja pitanje da li je dobro koncipiran.
"Pitanje je zašto se nečemu posvećuje pažnja što nije korišćeno", kazao je Nimanbegu.
Rad regulatornih agencija u prošloj godini prošao bez diskusije
Na plenumu su razmotreni i prošlogodišnji izvještaji o radu sa finansijskim izvještajima regulatornih agnecija (za medije, zaštitu konkurencije, ljekove, elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, nadzor osiguranja, energetiku, kao i iste izvještaje za prošlu godinu Centralne banke uz izvještaj o radu Savjeta za finansijsku stabilnost).
Poslanci su o tačkama vezanim za regulatore imali samo jednu diskusiju, tako da se sve svelo na uvodna izlaganja predstavnika regulatora.
Razmotrene su izmjene Zakona o reviziji sredstava iz fondova EU čije je suština da se uskladi sa Zakonom o zaradama, kao i izmjene Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti kako bi se uskladio sa Zakonom o upravnom postupku.
Poslanci su razmotrili više od 20 tačaka dnevnog reda za oko četiri i po sata.
Bonus video:
