Savez sindikata i Unija slobodnih sinikata imaju na desetine primjedbi na nacrt novog zakona o reprezentativnosti sindikata kojeg je prije dva dana na javnu raspravu stavilo Ministarstvo rada i socijalnog staranja.
Prema informacijama “Vijesti”, u sindikatima smatraju da Ministarstvo ovakvim zakonom sebi daje prevelike nadležnosti nad sindikatima, kao i da bi njegovim usvajanjem dobili “oružje” kojim se mogu obračunati sa onima koji se usprotive Vladi ili nekom poslodavcu.
Nacrt predviđa, između ostalog, da Ministarstvo može samo pokrenuti postupak preispitivanja reprezentativnosti sindikata. Sada to može da uradi drugi zainteresovani sindikat.
To bi značilo da ako se neki sindikat zamjeri Vladi, Ministarstvo može pokrenuti postupak preispitivanja reprezentativnosti, što znači obiman i dug proces angažovanja sindikalnih povjerenika na novom prikupljanju potpisa članova kako bi ispunili zadatu kvotu. U sindikatima smatraju da bi to bio vid pritiska u cilju njihove lojalnosti.
Nacrtom se smanjuju rokovi u kojima se ne može pokrenuti novi postupak preispitivanja reprezentativnosti. Kod osnovnih sindikalnih organizacija na nivou poslodavca taj rok se smanjuje sa sadašnjih 12 na šest mjeseci, kod granskih sindikata sa tri na dvije godine, a kod sindikalnih centrala na nivou države sa četiri na tri godine.
Ako se sindikalnoj centrali poništi reprezentativnost ona gubi članstvo u Socijalnom savjetu, više nije partner u pregovaranju u vezi izrade zakona ili opšteg kolektivnog ugovora, nema pravo postavljanja predstavnika u kontrolna tijela i upravne odbore državnih fondova... Granski sindikati gube mogućnost učešća u izradi granskim ugovorima i pregovorima na tom nivou...
Sindikati smatraju da se ovim nacrtom omogućava poslodavcima da nikada ne priznaju reprezentativnost sindikata u firmi. Predviđeno je da se sindikat, ukoliko poslodavac odbije da im prizna reprezentativnost ili ne donese bilo kakvu odluku u predviđenom roku, može žaliti Ministarstvu. Međutim, Ministarstvo ne može donijeti odluku o priznavanju reprezentativnosti već samo naložiti poslodavcu da ponovo odlučuje.
Ako poslodavac odluči isto, sindikat se samo može ponovo žaliti Ministarstvu i ne može povesti upravni postupak u vezi sa odlukom poslodavca. Sindikati koji nijesu reprezentativni imaju manje mogućnosti u pregovorima sa poslodavcem. Ministarstvo će organizovati samo jedan okrugli sto 9. juna, na kraju javne rasprave.
Član partije ne može biti sindikalac
Prema sadašnjem zakonu, predstavnici sindikata koji žele da dobiju reprezentativnost, su između ostalih dokumenata, davali potpisanu izjavu da će u svom sindikalnom radu biti nezavisni od državnih organa, političkih partija i poslodavca.
Sada je ta izjava promijenjena, tako da će sindikalni predstavnik dokazivati da nije član političkih partija i da se ne nalazi na izbornoj listi kao kandidat političke partije.
Sindikalni predstavnici do sada su mogli biti članovi stranaka samo su potpisivali izjavu da to neće uticati na njihov rad, odnosno da će biti nezavisni.
Nadzor nad primjenom novog zakona imala bi Uprava za inspekcijske poslove, a ne kao do sada Ministarstvo rada i socijalnog staranja.
Predviđeno je i da novi predstavnici sindikata u upravnim odborima Fonda PIO, Fonda rada, Fonda za zdravstveno osiguranje i Zavoda za zapošljavanje, budu izabrani 30 dana nakon usvajanja zakona.
Bonus video:
