Iako je prošlo pet godina otkako je turski Tosjali holding kupio Željezaru, nikšićka fabrika tek ovih dana radi na dobijanju prvih ekoloških saglasnosti i to za dva postrojenja, za koja su juče predstavljeni elaborati.
Nikšićki ekolozi tvrde da je to trebalo učiniti već sa početkom proizvodnje, dok se iz Tosčelika pravdaju da su u prethodnom periodu bili zauzeti investicijama.
Kažu da su u međuvremenu ugradili sistem za otprašivanje, ali ekolozi i to problematizuju i pozivaju Agenciju za zaštitu životne sredine da od Tosčelika zahtijeva elaborat koji tretira ukupan proces proizvodnje, a ne samo pojedine djelove.
Tek nakon pet godina rada, turski vlasnik koji upravlja nikšićkom Željezarom, nadležnim institucijama počeo je da polaže ekološke račune, i to u susret pribavljanju integrisanih dozvola za koje rok ističe u januaru 2018. godine.
Tosčelik je juče izašao sa elaboratima o procjeni uticaja na životnu sredinu, i to za dva svoja postrojenja - elektrolučnu i rotacionu peć, što je, kako tvrde nikšićki ekolozi, po zakonu morao da uradi prije nego ih pokrene.
"Investitori divljaju sa svojim procesima proizvodnje- pogotovo najveći industrijski zagađivači. Definitivno je pokazatelj kako je naš sistem slab i kako država dozvoljava da se bezakonje u tom kontekstu primjenjuje u Crnoj Gori", kaže Aleksandar Perović iz ekološkog pokreta Ozon.
Kako smatra Miodrag Karadžić iz nikšićkog Društva mladih ekologa, zakon je grubo prekršen.
"Da budem jednostavan - prethodno je trebalo uraditi elaborat i tek nakon usvajanja elaborata je trebalo početi sa procesom proizvodnje na postrojenjima," kaže Karadžić.
Iz Tosčelika za Televiziju Vijesti kažu da su prethodnih godina bili zauzeti investicijama te pažljivom izradom elaborata. Napominju puštanje u rad sistema za otprašivanje u Čeličani, te nabavku rotacione peći u pogonu Kovačnice, čija je ugradnja trajala dvije godine, upravo zbog nastojanja da se ispoštuju ekološki standardi.
Tvrde i da izraženo zagađenje vazduha u Nikšiću više nije odgovornost Željezare, jer filteri uredno rade što pokazuju česta mjerenja. Ipak, u te rezultate ekolozi takođe sumnjaju.
"Problem je što ekološka inspekcija mora da se najavi da će doći u krug fabrike da kontroliše taj sistem, što ostavlja prostor da se vlasnik pripremi i pusti sistem. Mi smo u saznanju da taj sistem često ne funkcioniše, da su razlog za to veliki računi za električnu energiju," smatra Perović.
"Napravljen je sistem za otprašivanje na elektrolučnoj peći, međutim imamo energanu gdje sistem za prečišćavanje ne radi," dodao je Karadžić.
Zato od Agencije za zaštitu životne sredine traže da Tosčelik obaveže elaboratom koji bi obuhvatio ukupan proces proizvodnje, jer ovako ostaju neriješeni drugi problemi.
"Jedan od glavnih aspekata je negativan uticaj na vodene tokove, tako da imamo 70 posto otpadnih voda iz Željezare koji se slobodno izlivaju u Gračanicu ili Bistricu", zakljčio je Karadžić.
Opasni industrijski otpad koji se lageruje u krugu fabrike takođe je briga ekologa, na šta iz Tosčelika uvjeravaju da su upravo izradili plan upravljanja svim vrstama otpada i za isti dobili saglasnost.
Bonus video: