Osiguravajuće kuće koje obavljaju poslove osiguranja od autoodgovornosti neće od avgusta početi da samostalno određuju svoje uslove osiguranja i tarife premija, već će taj rok biti pomjeren do početka 2021. godine.
Liberalizacija tržišta osiguranja od autoodgovornosti (samostalno određivanje uslova osiguranja i cijena) u Crnoj Gori je, shodno zakonskoj proceduri, bila planirana za 17. avgust ove godine.
Osiguravajuće kuće trenutno primjenjuju zajedničke tarife, odnosno nema konkurencije u cijenama između njih.
Odlaganje roka za liberalizaciju je tražio Nacionalni biro osiguravača (NBO) čije su analize pokazale da bi prelazak na samostalno određivanje tarifa imao negativne posljedice.
“To bi dovelo do pada tržišta osiguranja i do 30 odsto,” istakao je za “Vijesti” izvršni direktor NBO Boris Šaban.
On je objasnio da su radili dvije analize o ispunjenosti uslova za liberalizaciju tržišta i da su one pokazale da tržište nije spremno na taj korak. Dodaje da bi došlo do povećanja troškova sprvođenja osiguranja i da su zato predložili prolongiranje roka za četiri godine.
Šaban je kazao da je od prvog februara ove godine uvedena nova tafita premija za osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od odgovornosti za štete pričinjene trećim licima, kao i da je počeo da se primjenjuje sistem bonus-malus (sistem popusta ili doplate zavisno od broja prijavljenih šteta u prethodnih 12 mjeseci).
“To je preduslov za libberalizaciju. Treba da vidimo kako će sistem bonus-malus da zaživi i šta su potencijalni rizici za razvoj tržišta,” kazao je Šaban.
Direktor Agencije za nadzor osiguranja (ANO) Biljana Pantović za “Vijesti” je kazala da je zahtjev NBO opravdan i da su im dostavljene analize koje ukazuju da bi pad prosječne premije osiguranja od autoodgovornosti, koji bi mogao nastati kao posljedica deregulacije cijena tog osiguranja doveo do značajnog negativnog uticaja na poslovanje osiguravajućih kuća. Pantovićeva je istakla da na to ukazuje i struktura portfelja osiguravajućih kuća.
“U ukupnoj bruto obračunatoj premiji neživotnih osiguranja na kraju prošle godine 35,23 miliona eura ili 53,01 odsto se odnosilo na premiju osiguranja od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila. Taj podatak pokazuje da je taj prihod najznačajniji u strukturi prihoda osiguravajućih kuća. Smanjenje te premije bi značajno uticali na stabilnost cjelokupnog tržišta osiguranja u Crnoj Gori“, objasnila je Pantović.
On je kazala da se pripremaju izmjene Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju i da je radna grupa razmatrala pitanje odlaganja liberalizacije.
U ANO smatraju da će prolongiranje roka liberalizacije do 2021. godine omogućiti osiguravajućim kućama da u tom periodu ojačaju finansijski kapacitet, ali i da se formiraju kvalitetne i obimnije baze podataka u cilju što preciznijeg određivanja premije i tehničkih rezervi.
Reforme negdje dovele i do gašenja osiguravača
Agencija za nadzor osiguranja smatra da bi liberalizaciju trebalo odložiti za četiri godine kako bi se vidjeli efekti aktivnosti koje su preduzete u prethodnom periodu u domenu regulisanja cijena tog osiguranja.
“To su umanjenje osnovne tehničke premije za 7,5 odsto koje je na snazi od februara ove godine i uspostavljanje sistema bonus-malus od 2015. godine”, kazala je Pantovićeva.
Ona je navela da je iskustvo nekih zemalja koje su sprovele liberalizaciju tržišta osiguranja od autoodgovornosti ukazalo na brojne negativne efekte na tim tržištima.
“Ti efekti su doveli do ugrožavanja adekvatnosti premije i solventnosti osiguravača, ali i do stečaja određenog broja osiguravača i ugrožavanja funkcionisanja garantnog fonda”, naglasila je Pantovićeva.
Bonus video:
