Nikšić je, prema riječima Igora Jovanovića, ekonomiste u turizmu koji je zaposlen u Tehnopolisu, prepoznat kao tranzitno-izletnički centar, kao ne baš atraktivna turistička destinacija koja prihoduje eventualno jedan odsto od ukupnih prihoda turizma. Da bi se to promijenilo i Nikšić bio pozicioniran kao višednevna turistička destinacija potrebno je, smatra Jovanović, razviti alternativne vidove turizma, uvezati djelatnosti koje su vezane za turistički proizvod, potrebno je zajedničko angažovanje svih činilaca koji na posredan ili neposredan način utiču na turizam.
“Naš je cilj da objedinimo sve djelatnosti koje su uvezane u turističku privredu od agencija, autoprevoznika, formiranje institucija turističkog vodiča kojeg u Nikšiću nema, formiranje suvenirnica, uvezivanje sa izletištima i hotelskim smještajem”, kazao je Jovanović na okruglom stolu “Mogućnosti i potencijali razvoja turizma u Nikšiću. Napraviti jedan uvezani turistički proizvod koji će generisati više prihod” koji je IPC Tehnopolis organizovao u saradnji sa NVO “Zona”.
Prošle godine u Nikšiću je ostvareno nešto preko 19,5 hiljada noćenja, što je više u odnosu na godinu ranije, ali je zato bio manji broj turista.
“Gosti koji su dolazili ostajali su duže nego uobičajeno. Hotel ‘Onogošt’ je generisao dostinu prihoda od noćenja iako radi tek pola godine”, kazao je Jovanović.
Prema riječima direktora Tehnopolisa Ratka Batakovića da bi se nekadestinacija dobro izbrendirala potrebno je imati dobar turistički proizvod, dobru ponudu i razvijenu infrastrukturu. Iako je, kako je kazao, Nikšić bio prepoznat kao grad čelika i piva, dobra saobaćajna povezanost i odlični resursi mogu ga napraviti i dobrom turističkom destinacijom.
“U smislui brendiranja grada, kada je trurizam u pitanju, tu su različite aktivnosti od festivala koji već imaju odlične začetke, preko agro turizma do kulturno – istorijskog nasleđa”, kazao je Bataković.
Prema riječima dekana dekan Univerziteta za turizam u Budvi Rada Ratkovića potrebno je napraviti dobar turistički klaster za koji nije potrebno mnogo novca, jer će nosioci alternativnih vidova turizma biti lokalno stanovništvo i lokalni stejholderi sa velikim brojem malih biznisa.
“Očekujem da će klaster u NIkšiću imati bolju sudbinu od klastera Bjelasica-Komovi koji je samo formalno osnovan. Nadam se da će tu grešku Nikšić ispraviti i da će pozitivno uticati i na klaster Bjelasica-Komovi”, kazao je Ratković.
Lokalna samouprava, po tvrdnjama predsjednice SO NIkšić Sonje NIkčević, stvorila je osnove i pretpostavke za dinamičan razvoj turizma, a poseban akcenat je stavljen na razvoj eko i etno turizma na ruralnom području.
“Glavna prijetnja NIkšiću nije nedostatak znanja i umjeća, već nedostatak strateških investicija u tri glavne oblasti - smještajni kapaciteti, kompletiranje i održavanje infrastrukture, dobar marketing i prodaja”, kazao je Nikola Ražnatović iz Ministarstva turizma.
Prema njegovim riječima donošenjem strategije za razvoj ruralnog i kulturnog turizma stvoriće se preduslovi za kvaitetniju turističku ponudu Nikšića, imajući u vidu prirodne potencijale i veliki broj poljoprivrednih i seoskih domaćinstava koji već nude svoje proizvode gostima.
Nakon okruglog stola potpisan je osnivački akt turističkog klastera.
Bonus video:
