Inspekcija rada je u prošloj godini zatekla 1.980 osoba u nezakonitom radu, a nakon preduzetih mjera, njih 757 zasnovali su radni odnos u skladu sa zakonima o radu i strancima.
Iz Uprave za inspekcijske poslove saopšteno je da je u odnosu na uporedni period 2015. godine, broj zatečenih osoba u radu na crno znatno manji, što može da upućuje na zaključak da se poslodavci odgovornije odnose prema onima koje radno angažuju, te da im je isplativije da poštuju zakon nego da plaćaju kazne.
“Kontrola zapošljavanja stranaca često je realizovana u saradnji sa inspektorima za strance Uprave policije Ministarstva za unutrašnje poslove”, rekli su predstavnici Uprave agenciji Mina-business.
Oni su dodali da za jedan broj nezakonito zaposlenih stranaca, Inspekcija rada, pored sankcija za taj prekršaj, nije mogla naložiti poslodavcima regulisanje radnog odnosa, jer im je MUP otkazivao boravak u Crnoj Gori.
"Naravno, stanje na tržištu rada se poboljšava i zbog sinhronizovanog djelovanja državnih organa odnosno Uprava za inspekcijske poslove-Inspekcija rada, Poreska uprava, MUP-Uprava policije, pa se i postižu bolji efekti u suzbijanju sive ekonomije, odnosno rada na crno“, naveli su iz Uprave.
Oni su, odgovarajući na pitanje u kojim djelatnostima je najviše izražen rad na crno, kazali da je on najviše zastupljen u turizmu i ugostiteljstvu, trgovini, građevinarstvu, i saobraćaju, gdje poslodavci radno angažuju veliki broj osoba za obavljanje svoje djelatnosti iz zemlje i okruženja.
“Od ukupnog broja primljenih inicijativa u prošloj godini, četiri su se odnosile na mobing, odnosno tri muškarca i jedna žena, a Inspekcija rada je utvrdila nepravilnost samo u jednom slučaju neodređivanja posrednika za vođenje postupka kod poslodavca, koja je otklonjena po ukazivanju inspektora”, kazali su iz Uprave.
U ostalim slučajevima, s obzirom da se radilo o žalbi na mobing, ali bez ugroženog ili uskraćenog konkretnog prava iz i po osnovu rada, podnosioci inicijativa su upućivani na sudsku ili zaštitu pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova, kao i na Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
“Inspektori rada nijesu ovlašćeni da vode postupak ispitivanja da li u radnjama i ponašanju potencijalnog mobera, koji može biti poslodavac, ali i drugi zaposleni, postoje elementi mobinga”, objasnili su iz Uprave.
To se, kako se dodaje, utvrđuje u postupku kod poslodavca, a potom na sudu ili pred Agencijom, pri čemu inspektor preduzima mjere samo u cilju stvaranja zakonske pretpostavke, odnosno uslova, za vođenje takvog postupka kod poslodavca.
Bonus video:
