Svaki naučilac javne nabavke kada odluči o žalbi na postupak nabavke mora da se odredi i u odnosu na troškove postupka i vraćanje naknade žalioca, a mora napisati i posebnu pravnu pouku za slučaj eventualno nove žalbe nezadovoljne strane, kazao je “Vijestima” predsjednik Državne komisije za kontrolu postupka javnih nabavki Zoran Živković.
U sistemu crnogorskih nabavki je, međutim, zaživjela praksa da naručilac usvajanjem žalbe rješenjem koje ne sadrži obavezu nadoknade troškova može da iscrpljuje finansijski žalioca unedogled s obzirom da žalilac mora da za svaku novu žalbu i postupak, pred Državnom komisijom, uplatiti naknadu koja se kreće od jedan odsto procijenjene vrijednosti nabavke do maksimalnih 8.000 eura.
“Postoji sistem pravne zaštite i svaka nezadovoljna strana ima pravo da se žali, ako je nezadovoljna odlukom”, naveo je Živković i napominje da se naknada vraća tek kada odluka postane konačna i izvršna.
Prema odredbama starog zakona naknada za vođenje žalbenog postupka se vraćala iz sredstava Državne komisije, a prema odredbama novog Zakona o javnim nabavkama, koji je u primjeni već dvije godine, naknadu žaliocu, ako je osnovana, vraća sam naručilac nabavke.
Često se dešava, kako napominje Živković, “da naručioci javnih nabavki djelimično ili u cjelosti usvoje žalbu, nakon čega je bez ikakve potrebe dostavljaju Državnoj komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki”.
“ Ako se takva žalba, o kojoj je naručilac već odlučio, proslijedi Državnoj komisiji, ona se odbacuje kao nedopuštena”, napomenuo je Živković.
Državna komisija kada donose zaključak da je žalba nedopuštena, žalilac u toj pravnoj situaciji praktično gubi pravo na povraćaj naknade koju je uplatio za vođenje postupka pred komisijom, bez obzira što je članom 125 Zakona o javnim nabavkama, propisano da ako je po žalbi odlučeno u korist podnosioca, naručilac je dužan da podnosiocu nadoknadi trošak uplaćene naknade.
Državna komisija je konstituisana još 2012. i procjena je tada bila da četiri člana i predsjednik mogu rješavati 600 predmeta godišnje.
“Međutim, priliv predmeta se iz godine u godinu značajno povećavao tako da je na kraju 2015. broj predmet uvećan 90 odsto i iznosio je 1.083, a 2016. bilo je oko 1.300 predmeta. Tako da smo “zatrpani” predmetima budući da je kapacitet komisije ostao isti, a obim posla se povećao za više od 100 odsto (u odnosu na 2012.)”, naveo je Živković.
U 2015. godini Državna komisija riješila je oko 83 odsto predmeta, a u 2016. učinak ove institucije je, kako tvrdi Živković, bio još bolji iako do kraja nijesu izveli sve statističke podatke.
Ove godine će ojačati Komisiju
“Odobrenim budžetom za 2017. smatramo da treba broj članova Komisije povećati za dodatnih dva, tako da bismo imali šest članova, od kojih bi napravili dva vijeća (po tri člana), što bi doprinjelo ažurnosti i efikasnosti u izvršavanju zakonski obaveza Komisije. Takođe, želimo da ojačamo stručnu službu Komisije”, zaključio je Živković.
On očekuje da će donošenjem novog Zakona biti dodatno unaprijeđen sistem nabavki i riješeni problemi koji se sada javljaju.
Jedine dvije institucije koje do sada nijesu ispoštovale konačne odluke Državne komisije su Inženjerska komora Crne Gore i lokalno komunalno preduzeće iz Opštine Berane, o čemu je obaviještena Vlada.
Bonus video:
