Odbor za ekonomiju je prihvatio predlog programa ekonomskih reformi 2017-2019, kojeg će Vlada naredne sedmice da pošalje Evropskoj komisiji a poslanici komentare mogu poslati do petka.
Ovaj program predviđa ono što je Vada djelimično već uradila povećanje akcize na gorivo, PDV-a na računarsku opremu, smanjenje socijalnih davanja i plata funkcionera, ali i mogućnost smanjenja broja zaposlenih u javnom sektoru. Sve to predviđeno je kako bi se spriječio dalji rast javnog duga i deficita.
Savjetnica predsjednika Vlade Nina Vujošević kazala je da je ovo najznačajniji dokument u komunikaciji sa Evropskom unijom, kao i da su poštovane dvije glavne preporuke EU stabilizacija javnog duga i smanjenje tekuće javne potrošnje.
Ona je navela da će javni dug na kraju ove godine biti 71,6 odsto procjenjenog bruto-domaćeg proizvoda (BDP), a u 2019. 77 odsto BDP-a. Prema njenim riječima javni dug će rasti zbog zaduženja za gradnju autoputa, a dio duga bez kredita za autoput će se smanjivati jer je predviđeno da se tekuća potrošnja finansira iz redovnih prihoda bez novih zaduženja, odnosno postojaće zaduženja samo za vraćanje prethodnih dugova.
Predsjednik Odbora Vujica Lazović kazao je da se u Crnoj Gori iz političkih razloga stvara atmosfera pesimizma i beznađa, i da je sve loše. On je naveo i da nije sve baš tako jer je u posljednjih deset godina udvostručio BDP, kao i da su plate i penzije porasle za 50 odsto, kao i da treba stvarati atmosferu kreativnosti i preduzetništva.
"Treba biti pažljiv sa procjenama ekonomskog rasta jer smo ranije imali slučaj da se ispostavilo da je bio niži nego što je procjenjeno. Slažem se da imamo dosta zaposlenih u javnom sektoru, ali je važnije pitanje da li imamo i veću efikasnost javne administracije, koja je potrebna građanima i privredi", kazao je Lazović.
Poslanik Force Genci Nimanbegu zamjerio je vladinoj komisiji što ime je ovaj strateški dokument dostavila četiri dana pred sjednicu zbog čega nisu imali vremena za sveobuhvatnu analizu.
"Statistički podaci pokazuju rast ekonomskih parametara, ali glavno je pitanje da li građani to osjećaju. Treba razmisliti o povećanju minimalne cijene rada koja je i dalje 193 eura, jer od nje zavise plate velikog broja radnika. Time bi se povećali i državni prihodi", kazao je Nimanbegu.
Njegova primjedba odnosila se i na dio strategije o saobraćaju jer je on ključan za ekonomski razvoj a naručito turizam. On je naveo da su loše saobraćajne veze željeznicom, kao i da se zbog potrebnih velikih ulaganje ne može očekivati skoro poboljšanje. Upozorio je na ukidanje pomorskih saobraćajnih veza sa Italijom, kao i na loše stanje u Montenegro erlajnsu.
Poslanik DPS-a Predrag Sekulić kazao je da je program dobro urađen, ali da je pitanje da li Crna Gora može očekivati veliki rast ako njega nema u zemljama u okruženju i u EU.
"Mnogo je izazova ali očekujem da imamo spreman odgovor na njih", kazao je Sekulić.
Poslanik DPS-a Petar Smolović iznio je niz sugestija i predloga za ekonomske reforme. Predložio je izmjene zakona o restituciji i ekspropijaciji jer ima mnogo slučajeva gdje su smetnja investicijama, navodeći primjer izgradnje kolektora u Podgorici koja kasni zbog problema sa restitucijom zbog čega odobreni novac iz EU može ostati neiskorišćen. Smolović je kazao i da je potrebno promjeniti način rada Investicionog razvojnog fonda kako bi više podržavao privredu i razvojne projekte za koje nisu zainteresovane komercijalne banke.
On je predložio i promjene rada katastra, čiji su podaci zastarjeli i neefikasni, osnovanje agencije za osiguranje izvoza koju već imaju zemlje regiona, uvezati poljoprivredne proizvođače sa trgovačkim lancima, reformisati tržište rada, povećati stimulacije za zapošljavanje u nerazvijenim opštinama, sistem obrazovanja uskladiti sa potrebama privrede...
"Nama je na sjeveru drvoprerada razvojna grana, a ne postoji ni jedna škola koja obrazuje za zanimanje stolar. Kako onda da imamo razvijenu drvopreradu?. Takođe nemamo škole za mnoga zanimanja u građevinarstvu. Ne treba da imamo strategije samo za visoko obrazovanje već i za ostala", kazao je Smolović.
Poslanik DPS-a Filip Vuković kazao je da u oblasti energetike u strategiji ima puno grešaka, kao i da je nemoguće napraviti drugi blok Termoelektrane za dvije godine kako se u njoj navodi.
"Postojeća Termoelektrana je bez pripremnih radova građena osam godina. Ima mnogo nepreciznosti u oblasti energetika i ako neko ovo bude čitao u EU zapaziće ih", kazao je Vuković.
Komentarišući podatke o velikom uvozu, kao i razne strategije Vuković je kazao da je najbolji potez uvesti pamet.
"Trebamo uvesti ono što nemamo. Kada uvozimo krompir možemo i pamet", kazao je Vuković.
Vujica Lazović je naveo i da neke predložene mjere možda neće donijeti očekivane rezultate, navodeći da se nije slagao sa povećanjem PDV-a na računarsku opremu jer smatra da IT sektor treba podsticati. Međutim na listingu sa glasanja za ovaj zakon krajem decembra, piše da je Lazović glasao za povećanje PDV-a na računarsku opremu.
On je naveo i da se politizuje iznos poreskog duga od preko 700 miliona eura nenaplaćenih državnih dažbina i da treba do cent objasniti svaki iznos.
Lazović je naveo da je poraz države što u pregovorima sa bankama nije mogla obezbjediti niže kamatne stope za kreditiranje privrede i razvojnih projekata, kao i da treba formirati državnu razvojnu banku koja će ponuditi niže kamatne stope.
Nina Vujošević je ispred tima koji je radio program navela da će prihvatiti sugestije poslanika, a da bi neke od njih i sami unijeli ali su smjernicama EU ograničeni na broj mijera i stranica strategije.
Članica tima Iva Vuković iz Ministarstva finansija kazala da su predložene mjere za stabilizaciju budžeta one koje će imati najmanji uticaj na ekonomski rast.
Lazović je najavio da će u petak odbor raspisati oglas za jedno od dva nedostajuća mjesta u Senatu Državne revizorske institucije. Nimanbegu je pitao zbog čega samo za jedno, a Lazović je odgovorio da DRI odavno radi sa jednim članom manje, kojeg će sada obezbjediti a da za drugo mjesto uglas mogu raspisati "u hodu". Oglas će trajti 15 dana.
Sjednici su prisustvovali samo poslanici DPS-a, Socijaldemokrata i Force, jer opozicija bojkotuje rad parlamenta zbog takozvanog "državnog udara" na dan izbora.
Bonus video:
