Iako se već više od godinu dana ništa “opipljivo” ne dešava sa tim projektom, tivatski Adriatic Marinas, koji stoji iza nautičkog centra Porto Montenegro i dalje je veoma zainteresovan da u Jadranskom brodogradilištu u Bijeloj (JBB) u saradnji sa holandskom kompanijom Damen, napravi remontni centar za mega i superjahte.
To je potvrđeno „Vijestima“ iz menadžmenta Adriatic Marinasa koji je u maju ove godine promijenio većinskog vlasnika, dospjevši u portfolio koji kontroliše državni investicioni fond Dubaija - Investment Corporation of Dubai.
Saradnju sa Damenom na ovom projektu, prije dvije godine započeo je bivši većinski vlasnik Porto Montenegra, kanadski milijarder Piter Mank, ali primjena vlasničke strukture nije poremetila Holanđane u namjeri da u partnerstvu preuzmu dio kapaciteta Bijele.
„Porto Montenegro želi da obezbijedi remont jahti svojih klijenata u blizini marine, a ne da ima postojeću situaciju, u kojoj klijenti odlaze iz Crne Gore tokom zimskih mjeseci. Međutim, za ostvarivanje tog cilja, potrebno nam je da imamo iskusnog operatera i odgovarajuću lokaciju. Kompanija Damen je još naš partner i zajedno naporno radimo kako bismo realizovali taj projekat”, kazali su “Vijestima” iz Adriatic Marinasa.
Prije godinu i po, iz Damena su saopštili da planiraju velike investicije kao i obuke radnike JBB kako u Holandiji u svom brodogradilištu Amels, tako i na licu mjesta u Bijeloj, za obavljenje poslova na jahtama.
Obećali su i uvođenje standarda ekološke zaštite u brodogradnji koji se primjenjuju u zapadnoj Evropi, što znači da više ne bi bilo pjeskarenja brodova gritom, već samo vodom ili suvim ledom i to većinom u zatvorenim prostorima. Prema najavama, investicija bi bila mnogo veća od minimalnih 15 miliona eura koliko je tada tražila Vlada.
Na pitanje zašto, ako su i dalje zainteresovani za projekat u Bijeloj do sada nisu učestvovali na oglasima za prodaju imovine JBB koje raspisuje stečajna uprava, iz Adriatic Marinasa su „Vijestima“ kazali da to prvenstveno nisu učinili „jer nismo spremni da uložimo značajna sredstva prije nego što vidimo da se remedijacija životne sredine na lokaciji brodogradilišta razvija na zadovoljavajući način”.
“To je ključna obaveza Vlade, jer je Vlada najveći akcionar te kompanije, tako da nije razumno pretpostavljati da će strani investitor, koji nema nikakve veze sa nastankom zagađenja, preuzeti na sebe rizik tog obima”, kažu u Adriatic Marinasu.
Iz Vlade je nedavno najavljeno da će do sredine naredne godine biti okončano uklanjanja ukupno 133.114 tone grita i sa njime zagađenog zemljišta, a što će finansirati država iz kredita Svjetske banke. Iz menadžmenta tivatske nautičke firme “Vijestima” su kazali da “čvrsto vjeruju” da je vrijednost imovine JBB koju je stečajna uprava nudila na prodaju na prethodnim tenderima “bila precijenjena, imajući u vidu njenu starost i tehničku zastarjelost”, kao i da se mora remontovati i dio ukloniti jer nije predviđen za novu djelatnost.
“Svaki razumni kupac mora da razmotri te troškove kada kupuje imovinu, naročito u ovakvom slučaju, u kojem se planira potpuno nova djelatnost”, kažu u Adriatic Marinasu.
Stečajna uprava JBB do sada je uspjela da proda veliki plutajući dok sa pripadajućim alatima i opremom za 11 miliona eura jednoj litvanskoj kompaniji, a hercegnovska firma Azalea Maritime je za potrebe svog Trening centra za obuku pomoraca kupila veći dio upravne zgrade JBB. Na posljednjem tenederu ponuđena je preostala oprema i imovina firme, ukupne vrijednosti 8,77 miliona eura, od čega se 2,2 miliona odnosi na mali plutajući dok, a koji je Damen ranije namjeravao da zadrži i rekonstruiše za potrebe svog remontnog centra za jahte.
Damen i Porto traže Bijelu na 45 godina, Vlada nudi 30
Damen i Adriatic Marinas, potvrđeno je “Vijestima”, još pregovaraju sa Tenderskom komisijom za dodijelu koncesije za korišćenje brodogradilišne luke Bijela. Tender za 30-togodišnju koncesiju uz minimalno ulaganje koncesionara od 20 miliona eura, Vlada je raspisala u decembru 2015, a ponudu Damena i Adriatic Marinasa tenderska komisija je prihvatila u februaru 2016.
“Nadamo se da ćemo finalizovati ove pregovore u skorijem razumnom roku, te da ćemo započetu novu djelatnost za kojom postoji velika tražnja na Mediteranu, koja će doprinijeti smanjenju sezonalnosti, jer će zadržati veći broj jahti i njenih gostiju i članova posade u Crnoj Gori tokom zimskih mjeseci. Takođe, i na ovom projektu, kao u Porto Montenegru, sa zadovoljstvom planiramo progresivno zapošljavanje stotine kvalifikovanih građana Crne Gore, u ovom slučaju i mnogih bivših radnika JBB, koje ćemo obučiti da rade sa najmodernijim tehnologijama, što će predstavljati stabilnu budućnost i čistu lokaciju za opštinu, te generisati prihode za državni budžet. Ukoliko prevaziđemo postojeće probleme, postići ćemo veliki uspjeh za dobrobit svih”, kažu u Adriatic Marinasu.
Prema nezvaničnim informacijama, “zapelo” je oko toga što Vlada traži koncesionara na 30 godina, a Holanđani i Adriatic Marinas traže najmanje 45 godina. Tome se lani žestoko opirao SDP tvrdeći da bi eventualno izlaženje u susret ovakvim zahtjevu bilo kršenje domaćih zakona koji ne dozvoljavaju duži koncesioni rok od 30 godina.
Bonus video:
