Konsultantska firma Fidelity na Facebooku je objavila analizu prve ekonomske mjere Vlade. Analizu prenosimo u cjelosti:
"Do prije mjesec dana smo živjeli statistički san ekonomskog lidera u regionu uz svakodnevno ponavljanje mantri o impresivnim stopama rasta BDP-a, rekordnim stranim direktonim investicijama, najvećima prosječnim platama, rekordnom zaposlenosti.
Statističko šminkanje i stavljanje u politički PR-kontekst pomenutih podataka nije izdržalo sudar sa brutalnom realnošću jednog fenomena koji je izazvao potpuni zastoj globalne ekonomije; rekordni indikatori su se rekordnom roku istopili kao puter na poznatom ljetnjem podgoričkom žaropeku.
Kako bi odložila efekte nove krize na privredu Crne Gore, Vlada je pripremila mjere za podršku domaćoj privredi. Evo i naših komentara na najvažnije od njih.
1. “Odlažu se uplate poreza i doprinosa na zarade kao i obaveza shodno zakonu o reprogramu”. Ova mjera je potpuno ispravna i jedina moguća obzirom na ugroženu likvidnost kompanija. Ipak, ono što se mora razumjeti je činjenica da je ovo ODLAGANJE plaćanja poreza i doprinosa, što znači da poslodavce za 90 dana ČEKA plaćanje ovih obaveza. U šturo opisanoj mjeri Vlade, nije jasno navedeno što je događa nakon isteka roka od 90 dana; da li poslodavci moraju platiti obaveze ili se plaćanje produžava. Sugerišemo Vladi da definiše da se produži plaćanje tih dospjelih obaveza na 60 mjeseci po principu automatizma. Drugim riječima, privreda dobija 60 mjeseci beskamatnog kredita za plaćanje ovih obaveza.
2. „Odlaganje otplate kredita kod svih banaka, mikrokreditnih institucija i Investiciono-razvojnom fondu u trajanju od 90 dana“ je takođe dobra mjera koja nije dovoljno detaljna iz sljedećeg razloga: da li se građani obraćaju banci ili se odlaganje obaveza radi po principu automatizma. Podsjećamo da je Narodna banka Srbije prilazi problemu na pravilan način: moratorijum se ODOBRAVA po principu automatizma bez odlaska u banku a plaćanje će nastaviti da plaćaju SAMO oni koji se posebno izjasne da ŽELE da nastave plaćanje. Mjera koju je predložila Vlada nije ovako precizno definisala stupanje moratorijuma na snagu. Ovo je ogromna razlika u pristupu i može se dogoditi da ljudi jednostavno ne uspiju da pošalju finansijskim institucijama zahtjeve, što im ugrožava likvidnost. Mišljenja smo da CBCG mora imati isti pristup prlikom implementacije moratorijum. UPDATE: korisnik kredita je ipak dužan da pošalje banci dopis za moratorijum.
3. „Kreranje nove kreditne linije IRF namijenjene poboljšanju likvidnosti preduzetnika do maksimalnog iznosa po korisniku 3 miliona eura“. Nedovoljno precizno formulisana mjera, pa se postavlja pitanje: kakvi su detalji kreditne linije koja je prodložena? Da li se zahtijeva uspostavljanje hipoteka/zaloga na pokretnim stvarima? Koliko vremena treba da prođe od dana podnošenja zahtjeva do isplate novca? Naš stav je da procedura odobravanja treba da bude brza, efikasna i jasna; krediti se trebaju obezbijediti „mekim“ kolateralom (bez hipoteke/zaloge) sa što dužim rokom otplate i dužim TOTALNIM grejs periodom na otplatu kredita.
4. „Obezbjeđivanje jednokratne pomoći penzionerima sa najnižom penzijom i korisnicima materijalnog obezbjeđenja u iznosu od po 50 eura. Opredijeljeno milion eura.“ Ova mjera je potpuno neadekvatna socijalnom momentu u kome se najugroženiji sloj stanovništva zapravo i nalazi. Takođe, nije dovoljno široko obuhvaćena kategorija stanovništva kojoj treba pomoć, jer će mnogi od njih u narednim mjesecima biti dodatno ugroženi.
5. „Avansno plaćanje pružaocima usluga i izvođačima radova na započetim kapitalnim projektima uz obezbjeđenje bankarske garancije u visini avansa. Započeti kapitalni projekti neće biti zaustavljeni.“ Najveći pobjednici predloženih mjera države zapravo su sve kompanije koje su angažovane na kapitalnim projektima. Ove kompanije će „usisati“ ogromna, višemilionska sredstva koje je bilo neophodno rasporediti na mikro, mala i srednja preduzeća. Ovo je najveće kockanje Vlade sa mjerama zbog čega smo i dali jedva prelaznu ocjenu; sektor mikro, malih i srednjih preduzeća je ključan za održavanje ekonomske supstance naše države. Velike kompanije imaju ogromna osnovna sredstva koja mogu prodati i time stvoriti dodatnu likvidnost, što im daje lakšu poziciju od mikro, malih i srednjih preduzeća koje tu mogućnost mahom nemaju. Podsjetimo, mikro, mala i srednja preduzeća su kičma ekonomskog sistema Crne Gore i čine 98% ukupnog broja kompanija. Uskraćivanje podrške tom segmentu privrede kroz kombinaciju bespovratnih subvencija i snažnih mjera likvidnosti ovim kompanijama znači i brže gašenje radnih mjesta i njihov teži oporavak kada kriza prođe.
Rezime: Ukupan NETO odliv novca iz budžeta Crne Gore u prve 4 mjere iznosi svega JEDAN miliona eura jer se ostale tri mjere odnose na ODLAGANJE plaćanja obaveza.
Poslednja mjera, koja se odnosi na nastavak isplate pružaocima usluga i izvođačima radova na započetim kapitalnim projektima, nije iskazana u novcu ali prema do sada objavljenim podacima možemo pretpostaviti da se radi o DESETINAMA miliona eura NETO odliva novca", navodi se u objavi Fidelity Consultinga na Fejsbuku.
Bonus video:
