5G ne bi trebalo posmatrati samo kao brži Internet i mrežu, već će ta tehnologija donijeti benefite i drugim industrijama, kao što su sektori proizvodnje, poljoprivrede i energetike, a društvo će postati efikasnije.
To je, u intervjuu za PR Centar, saopštila direktorica Sektora za strategiju i upravljanje rizikom u MTEL-u, Aleksandra Radojević.
Ona je pojasnila da će korisnicima u prvoj „statičkoj“ fazi primjene 5G izgledati kao da imaju brži Internet i mrežu koja će omogućiti korišćenje naprednih servisa koji nisu bili mogući sa ranijim tehnologijama, ali da će primjenom dijeljenja mreže koji omogućava 5G ona donijeti benefite u drugim industrijama, koje nisu samo tradicionalni telekomunikacioni servisi.
„U narednim fazama primjene 5G-a, djelovi mreže će postati interaktivni i “dinamički” što će omogućiti brojna end-to-end rješenja. Vi ćete imati mogućnost da u određenoj industriji, mimo onoga što sad imate mrežu koja je dostupna svima, imate mrežu koja je prilagođena za određene servise u proizvodnji, energetici, transportu itd. To će dovesti do toga da ćete moći bolje da upravljate brojnim uređajima, a nećete imati toliko kašnjenje“, rekla je Radojević.
Prema njenim riječima, uz 5G vještačka inteligencija dobija novu dimenziju.
„Vještačku inteligenciju svakodnevno koristimo surfujući Internetom. Ona vas uparuje sa ljudima koji su recimo na platformi koju smo koristili u toku Digitalnog Samita, za koje bi imalo smisla da se povežete i ostvarite interakciju. Vještačka inteligencija dostupna je na Netflix-u i You Tube-u kada sam sistem uči na osnovu vaših preferencija i vašeg prethodnog ponašanja. Na taj način mi dobijamo bolji izbor nego što bismo ga sami napravili da ne koristimo vještačku inteligenciju“, kazala je Radojević.
Govoreći o gejming sektoru, Radojević je kazala da ćemo uz 5G imati mogućnost klaud gejminga, koji sada ograničeno koristimo.
„Gejming industrija se brzo mijenja. Određene igrice postaju jako interesantne među mlađom populacijiom, a to su igrice koje imaju otvorene platforme poput Robloxa, Fortnitea ili Minecrafta. To postaje jedna vrsta posebnog „meta“-univerzuma u kojem korisnici kreiraju sopstveni identitet koji koriste na različitim platformama i kroz koje oni mogu da učestvuju na raznim događajima koji podsećaju na realni svet, kao što su koncerti i modne revije“, rekla je Radojević.
Ona je, govoreći o digitalizaciji u Crnoj Gori, podsjetila na istraživanja koja pokazuju da je naša država u rangu sa zemljama regiona.
„U start up sistemu smo uspjeli da imamo dovoljan broj hab-ova, dovoljan broj hakaton-a, akceleratora i tu je Crna Gora napredovala. Države Zapadnog Balkana su više manje na istom stepenu digitalizacije, po indeksu digitalne zrelosti. Zbog toga možemo se smatrati jedinstvenim tržištem. Treba da razmjenjujemo iskustva, da učimo jedni od drugih da bi bili efikasniji, da bi uspjeli da oblasti u kojima nismo toliko napredovali, što prije poboljšamo.“, kazala je Radojević.
Digitalni samit Zapadnog Balkana 2021. održan je od 11. do 13. oktobra u Podgorici kao dio Berlinskog procesa i kao inicijativa Regionalnog savjeta za saradnju, a važnost samita je potvrđena i kroz novi četvorogodišnji akcioni plan 2021-2024, za zajedničko regionalno tržište (Common Regional Market – CRM).
Domaćin i organizator ovogodišnjeg izdanja je Ministarstvo javne uprave digitalnog društva i medija ispred Vlade Crne Gore, dok je generalni sponzor kompanija M:TEL.
