Magnetno polje ne može da se vidi, čuje ili osjeti. Uprkos tome, veoma je važno.
"Bez tog polja nas ne bi bilo jer bismo bili potpuno izloženi kosmičkim zračenjima“, priča Albert Caglauer, šef projekta firme Astrium iz Fridrihshafena. Magnetno polje poput nevidljivog štita odbija energetske čestice koje iz svemira i sa Sunca idu ka Zemlji. Bez tog polja, naša planeta davno bi izgubila atmosferu i život na površini ne bi bio moguć. Zato Evropska svemirska agencija sada želi da podrobnije ispita magnetno polje. U petak je lansirana misija Svarm (roj, jato), sastavljena od tri satelita, prenosi Dojče vele.
Iz daljine se bolje vidi
Ova tri satelita ponašaće se upravo kao pčele u roju – kružiće oko Zemlje različitim putanjama i prikupljati podatke o magnetnom polju.
"Nevjerovatno je šta će nas o Zemlji i Suncu naučiti ovi mali sateliti“, uzbuđen je Olsen. Tri satelita potpuno su jednaka, težine svega oko 500 kilograma, dužine devet metara. Zbog aerodinamike, sateliti imaju duguljasti oblik
Magnetno polje nastaje kroz pokretanje tečnog materijala u unutrašnjosti Zemlje. Kako pokazuju mjerenja na površini, snaga ovog polja je u posljednjih 150 godina oslabila. Uz to, nauci je već poznato da magnetni polovi nisu fiksirani i da se na svakih pola miliona godina polaritet potpuno okreće. Možda je taj fenomen upravo na pomolu. Misija Svarm treba da ispita cijelu stvar još podrobnije – donijeće rezultate magnetnih mjerenja sa različitih predjela planete i izmjeriti kako okeanske struje mijenjaju magnetno polje.
Jedna od najvećih misterija polja jeste „samoodbrana“ Zemlje od čestica koje stižu sa Sunca. Ova zvijezda neprekidno šalje ka zemlji kišu čestica, ali one opasne ne mogu da prođu magnetno polje Zemlje. Njih u atmosferi možemo vidjeti samo u blizini polova planete – to je ona čudesna polarna svjetlost.
Vitki i osjetljivi
Tri satelita uopšte nisu luksuz – jedan, naime, nikako ne bi bio dovoljan. Jer da bi se pratile promjene magnetnog polja potrebno je mjeriti istovremeno na različitim mjestima.
"Nevjerovatno je šta će nas o Zemlji i Suncu naučiti ovi mali sateliti“, uzbuđen je Olsen. Tri satelita potpuno su jednaka, težine svega oko 500 kilograma, dužine devet metara. Zbog aerodinamike, sateliti imaju duguljasti oblik.
Osjetljivi mjerni uređaji nalaze se na vrhu robotske ruke, koja se otvara tek u svemiru. Veliki izazov bila je sama konstrukcija – korišćeni materijali nikako ne smiju ometati mjerne instrumente. Zato su veliki djelovi satelita napravljeni od karbonskih vlakana. Sateliti su stajali 90 miliona eura.
Trio Svarm lansiran je u petak sa ruskog kosmodroma Plescek, 600 kilometara sjeverno od Moskve. U kosmos ih je odnela raketa SS-19, prvobitno planirana kao atomsko oružje. Atmosfersko trenje prouzrokovaće vremenom spuštanje satelita. Naučnici računaju da će nakon četiri godine sateliti kružiti na svega 300 kilometara od Zemlje, gdje će još bolje moći da izmjere kakvoću magnetnog polja. Zatim će stupiti u atmosferu i potpuno sagorjeti.
Brojke umjesto slikovnica
Istraživači se nadaju da će nakon misija poput ove uskoro moći da prave precizne vremenske prognoze za dio svemira koji nas okružuje. Sunčane oluje ne predstavljaju opasnost za ljude na Zemlji, ali bi bilo dobro predvidjeti ih – jer uništavaju satelite i uzrokuju smetnje u GPS signalu ili energetskoj mreži.
Svarm je četvrta misija u programu „Istraživači Zemlje“ koji sprovodi Evropska svemirska agencija. Cilj je do sada najpreciznije istraživanje fenomena na Zemlji. Za sada su u misiji sateliti Kriosat, Goce i Smos, koji istražuju ledene oblasti Zemlje, gravitaciono polje, vlažnost zemljišta i salinitet mora. U istraživanju ljudske planete su Evropljani daleko ispred Vašingtona, Moskve ili Pekinga.
I dok mnogi sateliti dopremaju impresivne fotografije, Svarm neće toliko oduševiti široku javnost. Biće možda i pomalo dosadno izvještavati o njemu. Tri satelita će u evropske centre slati samo nepregledne kolone brojeva. Slika nema jer nema ni kamera, priča Albert Caglauer.
"Ovim mjerenjima teško da ćemo biti interesantni ikome osim stručnjacima. Ali magnetno polje je neobično važno za naš život!“
Bonus video:
