Scenario koji biolozi predviđaju za većinu svjetskih mora, pa tako i za Jadransko, je da će mnoge vrste promijeniti svoja staništa - u okeanima će se premještati prema polovima, dok će se u Jadranu kretati ka sjevernom dijelu.
Ovo svakako znači da će se u tom migriranju sredozemne i crvenomorske biljne i životinjske vrste pomjerati ka crnogorskom dijelu Jadrana.
Najkarakterističniji primjer je širenje jedne tropske vrste, za što je bio presudan ljudski faktor – riječ je o takozvanoj algi-ubici Caulerpa taxifolia koja je tokom proteklih godina otkrivena na više mjesta u hrvatskom podmorju, a zabilježena je i na nekoliko lokacija oko Budve.
Ova invazivna tropska alga stvara guste kolonije na svim vrstama morskog dna, pri čemu uništava sav živi svijet. Na momente se povlačila, ali je još uvijek predstavlja problem.
Pored ove vrste, jadransko podmorje pohodi i invazivna tropska alga Caulerpa racemosa koju prenose morske struje. Registrovana je na skoro stotinjak lokaliteta.
Alga Caulerpa racemosa
Stručnjaci predviđaju da mnoge domaće biljne i životinjske vrste neće opstati u novim okolnostima, odnosno da će nestati s pojedinih područja, dok će njihovo mjesto zauzeti nove.
Popis jadranske ihtiofaune, objavljen 1996. dopunjen je s 31 vrstom i podvrstom. Sada ih zvanično ima 434. Istovremeno, četiri vrste su izbrisane
Promjene će se u izvjesnoj mjeri odraziti i na brojnost riblje populacije. Tako su stručnjaci splitskog Instituta za okeanografiju i ribarstvo (IZOR) na primjer već uočili tendenciju smanjivanja populacije škampa, dok se sve češće primjećuju i promjene međuodnosa različitih ribljih populacija, poput smanjenja broja dugoživućih riba na račun kratkoživućih.
Tokom zadnjih 30-ak godina zabilježen je trend povećanja novih organizama u Jadranu, što je vezano za unos putem balastnih voda.
Osim toga, zbog izmijenjenih uslova raste i ulazak organizama koji dolaze prirodnim putem iz Sredozemlja, odnosno iz Crvenog mora, ali ima i onih iz udaljenijih mora.
Popis jadranske ihtiofaune, objavljen 1996. dopunjen je s 31 vrstom i podvrstom. Sada ih zvanično ima 434. Istovremeno, četiri vrste su izbrisane.
Ilustracije radi, kod Dubrovnika je 2008. zabilježen ulov ribe Sphoeroides pachygaster, iz porodice naduvača, odnosno četvorozupki.
Četvorozupka ulovljena nedavno kod Cavtata
"Ta vrsta ribe registrovana je u vodama kod Budve, a prvi put je u Jadranu evidentirana još 1992. godine", rekao je tada dr Jakov Dulčić, rukovodilac Laboratorije za ihtiologiju i priobalni ribolov sa splitskog Instituta za okeanografiju i ribarstvo.
Još jedna nova vrsta u našem moru je afrički kostorog (Stephanolepis diaspros) ili kožasti kostorog, koja je prvi put primijećena krajem augusta 2002. u južnom Jadranu
Jednu veliku četvorozupku natikaču je 2008. kod Budve ulovio ribar Ilija Rafailović na dubini od 80 metara, što je bio prvi zabilježeni slučaj na južnom Jadranu.
Prošle godine ovaj kapitalni primjerak bio je izložen u podgoričkoj Delti.
Direktor kotorskog Instituta za biologiju mora Aleksandar Joksimović izjavio je povodom Rafailovićevog ulova da se pojavljivanje novih ribljih vrsta, kojih do sada nije bilo u Jadranskom moru dovodi u vezu sa sa efektima globalnog zagrijavanja mora.
On je za Radio Kotor tada istakao da je naučnicima poznato da su već tri vrste iz Crvenog mora na granici ulaska u Jadransko, kroz Otrant.
"Njima je inače potrebno stotinjak godina da pređu sve barijere i dođu do naših obala, a zbog globalnog zagrijavanja mora, efekta staklene bašte, još će biti novih vrsta pogotovo tropskih, a ja se nadam da ćemo uskoro u Crnoj Gori imati i pregled svih novih vrsta u našem moru“, rekao je Joksimović.
Još jedna nova vrsta u našem moru je afrički kostorog (Stephanolepis diaspros) ili kožasti kostorog, koja je prvi put primijećena krajem augusta 2002. u južnom Jadranu.
Afrički kostorog registrovan je u južnom Jadranu
Može biti sivo-smeđ, sivo-ljubičast ili sivo-zelenkast sa smeđim mrljama i linijama, a repna peraja imaju dvije tamne pruge. Živi uz obalu ili u blizini hridi gdje može naći hranu, na dubinama od 20-50 metara. Najveći zabilježen primjerak imao je 25 cm.
Inače kotorski Institut za biologiju mora je sa splitskim Institutom za okeanografiju i ribarstvo već negoliko godina angažovan na popisu novih ribljih vrsta.
Među novim ribama u Jadranu su srebrna plotica, oštrozubi morski gušter, afrički kostorog, tupousna barakuda, bodljikava mramorna riba, riba sapunar, narandžasto-pjegasta kirnja, polukljuna iglica, afrička poletuša, mediteranska pauk riba, mediteranska tabinjka, mediteranski dugorepac rilaš, atlantski mekousnik, stajnicov glavoč, uvijeni glavoč, priljepak skriveni, kolombatovićev glavoč, norveški glavoč, morski vepar, češljasta kirnja, žutousna barakuda, kirnja bjelica, veličanstvena iglica, dolfusijev glavoč, belotijev glavoč i grbavi čizmar.
Biolozi ipak ne mogu sa potpunom sigurnošću utvrditi da li je u ribarske mreže dospio primjerak vrste koja se naselila ili samo povremeno zalazi u Jadransko more.
Kapitalna četvorozupka ulovljena i kod Cavtata
Prije nekoliko dana javljeno je o ulovu kapitalnog primjerka četvorozupke (napuhnjače). Ovu ribu, koja je poznata i pod imenom kuglakož, ulovili su ispod Konavoskih stijena u Cavtatu bračni par Mato i Julijana Brautović, s kojima je bio i prijatelj Ingo Albrecht.
"Uhvatili smo je na parangal u subotu (22. septembra) navečer ispod Konavoskih stijena. Bacio sam parangal i nakon dva sata smo sa 40 metara dubine izvukli čudnu ribu koju nikad prije nismo vidjeli", kazao je Mato Brautović za DubrovnikNet.hr.
Riba je bila teška 2,5 kilograma.
"Kako nismo znali o kojoj vrsti se radi nazvali smo Institut za more i priobalje te su je oni preuzeli i obavljaju daljnja istraživanja. Kazali su mi da je do Cavtata doplivala najvjerojatnije iz Indijskog oceana preko Sueskog kanala", otkrio je Brautović.
Valter Kožulj s dubrovačkog Instituta za more i priobalje upozorio je da jetra četvorozupke sadrži toksine koji su vrlo opasni po život.
Bonus video:
