Ogromno kamenje redovno prolijeće blizu Zemlje. Recimo u aprilu prošle godine kada je asteroid prečnika oko pedeset metara bio veoma blizu planete. Astronomi su ga otkrili svega 21 sat prije nego što je proletio pored.
Pet godina ranije je Zemlju zbilja pogodio meteorit od 20 metara – pao je kod Čeljabinska u Rusiji. Veća katastrofa je izostala – potres je oštetio hiljade objekata i povrijeđeno je više od hiljadu ljudi najčešće od stakala koja su popucala. Ali srećom nije bilo mrtvih.
Gađanje asteroida?
Astronomi su uvjereni da su registrovali sve veće objekte koji lete kroz univerzum i prijete da se jednog dana eventualno zariju u zemlju. Kažu da se to neće desiti barem u narednih sto godina.
No već i asteroid koji bi bio veličine fudbalskog igrališta može da nanese ogromnu štetu u nekom dijelu svijeta. Dva navedena primjera uz to pokazuju da takve manje "leteće stijene" astronomi ne uočavaju mnogo ranije.
Zato ove sedmice u Merilendu raspravlja oko 300 astronoma, inženjera za kosmičke letove i drugih stručnjaka iz SAD, Rusije, Kine, Njemačke, Francuske i Izraela. Sastanak nosi naziv: Međunarodna konferencija za odbranu planete.
Naučnici su za ovu priliku smislili hipotetički asteroid koji bi imao prečnik od 300 metara, brzinu od 14 kilometara u sekundi (dakle oko 50.000 kilometara na sat) i jurio ka zemlji sa 57 miliona kilometara udaljenosti. U tom hipotetičkom modelu postoji jedan odsto šansi da pogodi baš dio Zemlje na kojem se nalazite. Jedan od mogućnosti je evakuacija.
Međutim ima i drugih načina. Recimo sistem DART koji razvija NASA. Prvi pravi test imaće 2022. kada u blizini Zemlje prolijeće asteroidi od 150 metara. Ideja je da se izazove sudar sa objektom kako bi on skrenuo sa svoje putanje i prošao još dalje od Zemlje.
Političari prepoznali opasnost
Kao "bliski Zemlji" važe asteroidi čija orbita oko Sunca prilazi zemlji na manje od 50 miliona kilometara. Već je poznato 20.000 takvih, a godišnje se otkriva otprilike po 700 novih.
"Moramo da stavimo ljudima do znanja da ovo ovdje nije Holivud", rekao je Džim Brajdenstin iz NASA na početku konferencije.
Njegov kolega Detlef Košnji iz evropske kosničke agencije ESA dodao je:
"Dobro kod katastrofe u Čeljabinsku je bilo što su donosioci političkih odluka uvidjeli opasnosti".
Najveća opasnosti prijeti od objekata koji se kreću u blizini Sunca – zbog jakog svjetla oni nisu vidljivi sa Zemlje sve dok ne bude kasno. Mogu se u pojedinim situacijama primijetiti tek specijalnim teleskopima kakvi postoje u Arizoni, na Havajima, u Čileu, Španiji i na Siciliji.
Astronomi zato diskutuju o gradnji novog svjetskog teleskopa koji bi služio samo ovoj svrsi. Do sada najzanimljivija moguća lokacija za gradnju takvog teleskopa: Mjesec. Naučnici kažu da bi pogled odatle bio mnogo bolji.
Bonus video:
