Nakon posljednjeg ledenog doba - kad su temperature ponovno porasle i ledeni pokrivač počeo da se povlači - počeo je moderni život. Prije 12.000 do 10.000 godina, u mlađem kamenom dobu, lovci i sakupljači prestali su da žive nomadskim životom i počeli da formiraju naselja. Sadili su korisne biljke poput pšenice, ječma i raži, držali životinje poput ovaca, koza i na kraju i goveda. Tada su nastala prva velika naselja.
Praistorijski velegrad
Takvo jedno naselje je bilo i 13 hektara veliki Čatalhojuk ili Čatal Hojuk na jugu današnje Turske. Pre 9.100 do 7.950 godina je u takozvanim proto-gradovima živjelo između 3.500 i 8.000 ljudi u kućama od ilovače. Neke od tih kuća su bile ukrašene zahtjevnim crtežima na zidovima ili drugim umjetničkim djelima, između ostalog, kamenim figurama životinja i korpulentnih žena.
U stambene prostorije se ulazilo odozgo preko merdevina. Kuće su preko krovova bile povezane jedna s drugom. Mrtvi su sahranjivani u jame ispod kuća. Upravo tamo su naučnici sada pronašli ostatke 742 ljudska skeleta koji bi mogli da donesu interesantna saznanja o ne uvijek mirnom suživotu u praistorijskim naseljima.
Tragovi bolesti i sukoba
Ta otkrića impresivno pokazuju da su nekadašnji stanovnici Čatalhojuka već prije više hiljada godina imali posla sa sličnim problemima kao i ljudi danas. Na osnovu kostiju i zuba naučnici su mogli dokazati da je u ranom obliku velikog grada dolazilo do velikog broja infekcija. Higijena se nije održavala, i bolesti su u gradu mogle brzo da se šire.
Osim toga naučnici su pronašli brojne dokaze koji upućuju na međuljudsko nasilje. Na mnogim lobanjama mogu da se vide zaceljene frakture na gornjim i stražnjim djelovima. Na nekim lobanjama su pronašli tragove većeg broja povreda. Mnogo toga ukazuje na to da su te rane prouzrokovane tvrdim glinenim kuglama kakve su u velikom broju pronađene u Čatalhojuku. Ti glineni projektili su izbacivani praćkama.
"Jedna od ključnih poruka tih saznanja je da je naše današnje ponašanje duboko ukorijenjeno u istoriji čovječanstva", kazao je Klark Spenser Larser, antropolog pri Državnom univerzitetu u Ohaju, koji vodi ispitivanja u Turskoj.
Zajednički život kao izazov
"Kroz zajednički život u tim naseljima, ljudi su bili konfrontirani s izazovima u vezi sa najosnovnijim pitanjima: šta jesti? Ko treba da proizvodi namirnice, i kako ih podijeliti? Prema kojim socijalnim normama će se rasporediti posao? Kako spriječiti infektivne bolesti uprkos nedostatku sanitarnih sredstava? Kako funkcioniše međuljudski život - i u slučaju pojedinačnih animoziteta?", napisao je Larsen u stručnom časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences".
Velikim dijelom homogena zajednica U Čatalhojuku je takav kompleksni suživot očito vodila u kontinuitetu oko 1150 godina, nakon čega je taj praistorijski velegrad prestao da postoji.
U muzeju praistorije u Vajmaru u Njemačkoj mogu da se vide modeli unutrašnjosti tipične kuće u Čatalhojuku kao i model cijelog grada.
Bonus video:
