Temperatura okeana u 2019. dostigla je rekordnu temperaturu, a tempo kojim se zagrijavaju se ubrzava, što upućuje na to da se ubrzano zagrijava i planeta na kojoj živimo, rezultati su istraživanja objavljenog u kineskom časopisu Advances in Atmospheric Sciences.
Prošlogodišnja temperatura okeana bila je u prosjeku za 0,075 stepeni Celzijusa iznad prosjeka izmjerenog u periodu između 1981. i 2010. godine, pokazala je analiza.
Iako se to možda čini sitnim, radi se o ogromnoj količini toplote rasprostranjene svjetskim okeanima.
"Količina toplote koju smo rasprostranili okeanima, jednaka je toploti koju bi proizvelo 3,6 milijardi atomskih bombi bačenih na Hirošimu", rekao je Čeng Lijing, glavni autor studije i vanredni profesor na Institutu za atmosfersku fiziku na Kineskoj akademiji nauka.
Agencija Hina prenosi da su naučnici izračunali da su, kako bi postigli rast od 0,075 stepeni, okeani trebali da prime 228 sekstiliona džula (228 miliona na šestom stepenu) ili oko 3,6 milijardi puta veću količinu toplote oslobođene bombardovanjem Hirošime.
"Ovo su izmjereni podaci i neoborivi su. Oni su dodatni dokaz globalnog zagrijavanja", rekao je Lijing.
"U objašnjenju ovakvog zagrijavanja nema nijedne druge razumne alternative osim ljudske emisije gasova staklene bašte", objasnio je Lijing.
On i kolege su uporedili podatke prikupljane od 1987. do 2019. sa podacima iz perioda između 1955. i 1986.
Ustanovili su i da je u posljednjih šest decenija zagrijavanje bilo oko 450 odsto veće nego u prethodnom, što ukazuje na ogromno povećanje stope globalnih klimatskih promjena, prenosi Hina.
Drugim riječima, zagrijavanje u periodu od 1987. do 2019. godine bilo je četiri i po puta brže od onog u periodu od 1955. do 1986.
"Ključno je da shvatimo kolikom se brzinom stvari mijenjaju", kazao je Džon Abraham, koautor studije i profesor mašinstva na Univerzitetu u Minesoti.
"A ovo je strašna vijest.... i tek vrh ledenog brijega u odnosu na ono što nam se tek sprema", kazao je.
Zagrijavanje okeana može da prouzrokuje toplotne talase, što može da dovede do velikih gubitaka kada su u pitanju morska flora i fauna i uticati na formiranje češćih i razornijih uragana, kao i ekstremnijih vremenskih prilika.
Istraživači kažu da ljudi mogu i dalje da rade na promjenama kada je riječ o njihovu uticaju na klimu, ali u isto vrijeme upozoravaju da će okeanima trebati mnogo više vremena da se "rehabilitiraju" i da reaguju, nego što će trebati atmosferskom i kopnenom okruženju.
Od 1970. okeani su apsorbovali više od 90 odsto toplote zarobljene gasovima staklene bašte koje emituju fosilna sagorijevanja, uništavanja šuma i ostale ljudske aktivnosti, a manje od 4 odsto otišlo je u tlo i u atmosferu, prenosi Hina.
Topliji okeani utiču na otapanje leda, što uzrokuje rast nivoa mora. Tokom prošle decenije izmjeren je i najveći rast nivoa mora od 1900. godine.
Naučnici do kraja vijeka očekuju porast nivoa mora za oko jedan metar, što je dovoljno da širom svijeta na raseljavanje bude primorano oko 150 miliona ljudi.
Bonus video:
