Sunce koje pruža pravu količinu svjetlosti i toplote za život na planeti Zemlji, prolazi kroz faze i promjene, a sada je u fazi manje aktivnosti koja se naziva "solarni minimum".
Sunce ima redovne intervale od 11 godina - od vrhunca energetske aktivnosti, s više Sunčevih "pjega" i "baklji", do minimuma aktivnosti, kada je mnogo mirnije, što znači manje tih pojava i manje isijavanja energije.
Naučnici iz Agencije SAD za svemir (NASA) kažu da je Sunce sada u fazi nazvanoj "Veliki solarni minimum", prenijela je američka TV CNN.
"Veliki solarni minimum" se posljednji put dogodio između 1650. i 1715. godine, a taj period je na Zemljinoj severnoj hemisferi nazvan "Malo ledeno doba". Zime su bile mjesecima duže nego inače i veoma hladne, ljeta kratka i jedva mlaka, padalo je mnogo snega i kiše, žetve i berbe su bile slabe, a glad i bolesti velike.
"Tada je kombinacija hlađenja izazvanog prašinom u atmosferi Zemlje od aktivnosti vulkana, i niske aktivnosti Sunca, proizvela pad temperature na tlu", piše u blogu NASA-e o globalnoj promjeni klime.
Ali, sadašnji "solarni minimum" neće izazvati još jedno takvo ledeno doba, kaže NASA, a to je vjerovatno posljedica klimatskih promjena.
"Zagrijavanje atmosfere zagađujućim gasovima od potrošnje fosilnog goriva šest je puta veće od mogućeg višedecenijskog hlađenja od dugotrajnog 'Velikog solarnog minimuma'," kaže NASA.
"Čak i ako bi 'Veliki solarni minimum' trajao čitav vijek, temperatura u svijetu bi rasla" kao posljedica takozvanog "efekta staklene bašte", izazvanog aktivnošću čovjeka.
Naučnici su znali da dolazi sadašnji "solarni minimum" jer je to dio redovnog Sunčevog ciklusa: Sunčeve pjege su bile na vrhuncu 2014. godini, a minimum je, po podacima NASA-e, počeo 2019. godine.
Sunce proizvodi pojave nazvane "vrijeme u svemiru" - nalik meteorološkom vremenu, na Zemlji, tako što izbacuje čestice i kosmičke zraka kroz čitav Sunčev sistem. Snažno magnetizovane Sunčeve pjege oslobađaju "Sunčeve baklje" koje mogu da šalju "rendgenske", Iks-zrake i ultraljubičasto zračenje na Zemlju.
Čak i kada je Sunce mirno tokom "solarnog minimuma", aktivno je na druge načine, poput "koronalnih rupa" koje se otvaraju u Sunčevoj atmosferi - "koroni", šaljući blistave tokove energijom nabijenih čestica koje jure kroz Sunčev sistem nošene jakim "Sunčevim vjetrom".
Kao i "Sunčeve baklje", ti tokovi čestica tokom "solarnog minimuma" mogu poremetiti telekomunikacije i sistem navigacije GPS koji rade pomoću satelita u orbiti Zemlje.
"Te rupe u Sunčevoj koroni vidimo tokom čitavog solarnog ciklusa, ali tokom 'solarnog minimuma' one mogu trajati dugo - šest mjeseci ili više", rekao je Din Pesnel iz Solarne dinamičke opservatorije u Svemirskom centru NASA-e "Godar".
Tokom "solarnog minimuma" upravo zbog male aktivnosti Sunca, s raznih strana u svemiru do gornje atmosfere Zemlje stiže više no obično čestica nabijenih energijom, zvanih "galaktički kosmički zraci", nastalih eksplozijama širom naše galaksije Mliječni put.
Objašnjenje za to je da "tokom 'solarnog minimuma', Sunčevo magnetno polje slabi i zato daje manje zaštite od tih kosmičkih zraka", rekao je Penel i dodao da "to može povećati opasnost po astronaute u orbiti Zemlje".
Ove nedjelje je NASA na poruke na Tviteru ljudi zabrinutih zbog "solarnog minimuma", odgovorila da "Sunce prolazi kroz redovne cikluse velike i male aktivnosti, što utiče na učestalost pojava 'svemirskog vremena', ali nema velikog uticaja na klimu na Zemlji - čak i dug period minimuma ne bi imao znatniji uticaj na temperaturu u svijetu".
Ovaj "solarni minimum" je na završetku tekućeg, "24. solarnog ciklusa". Za sada se prognozira da će vrhunac narednog, "25. solarnog ciklusa" biti u julu 2025. godine, po podacima Uprave SAD za okeane i atmosferu (NOAA).
Podatke o aktivnosti Sunca NASA prikuplja i osmatračkom solarnom sondom "Parker" koju je lansirala 2018. godine. Ta sonda se približila Suncu više nego bilo koja druga, i neki od njenih prvih prolazaka pored Sunca doneli su niz ranije nepoznatih podataka o njegovoj aktivnosti.
"Parker" će tokom sedmogodišnje misije obletjeti Sunce 21 put i 2024. godine mu se približiti na 6,3 miliona kilometara.
Iako to izgleda kao veoma daleko, istraživači kažu da je to zapravo isto kao kada je na fudbalskom terenu lopta na samo 3,5 metra od gola, zaključuje CNN.
Bonus video:
