Jun 2020. bio je najtopliji jun ikad zabilježen u svijetu, na jednakom nivou kao jun prethodne 2019. godine, saopštila je danas evropska služba za klimatske promjene Kopernikus ukazujući na "izuzetnu vrućinu" i požare u Sibiru.
"Jun 2020. je na istom nivou kao jun 2019. najtopliji mjesec jun od početka vođenja podataka, i topliji je 0,53 stepena Celzijusa iznad prosjeka za period 1981-2010", navela je ta evropska agencija u saopštenju, dodajući podatak da je bio rekordno topao i maj ove godine.
Međutim, "izuzetna vrućina " u arktičkom dijelu Sibira privlači pažnju Kopernikusa. Prosječna temperatura tamo je dostigla do 10 stepeni Celzijusa iznad normalnih sezonskih temperatura za mjesec jun.
Tako je 20. juna, temperatura od 37 stepeni Celzijusa tokom jednog sata zabilježena u istočnom Sibiru, što je rekord unutar arktičkog kruga, navodi Kopernikus.
Istog dana u istom regionu stanica u ruskom gradu Verhojansku zabilježila je vrhunac od 38 stepeni Celzijusa, moguće rekordna toplota za Arktik koju provjerava Svjetska meteorološka organizacija.
Kopernikus navodi da su te "izuzetne" temperature vezane za uzajamno djelovanje različitih faktora, kao što je sistem vjetrova i posebno slab sniježni pokrivač.
Izuzev juna, agencija ukazuje na period od više uzastopnih mjeseci posebno visokih temperatura u nekim regionima Sibira od decembra.
"Ono što je zabrinjavajuće je da se Arktik zagrijeva brže od ostatka svijeta," rekao je Karlo Buontempo, direktor evropske službe.
"To da zapadni Sibir bilježi više temperature od normale tokom tako dugog perioda u zimu i na proleće je neuobičajeno, i izuzetne visoke temperature u arktičkom Sibiru u junu su isto toliko zabrinjavajuće", rekao je on.
Agencija je takođe konstatovala rast broja požara i njihovog intenziteta na krajnjem sjeveroistoku Sibira, i u manjoj mjeri na Aljasci i kanadskom Jukonu.
Stručnjak Mark Parington rekao je da je izuzetno sa požarima na Sibiru sličnost sa prošlom godinom u isto vreme po pitanju pogođenog regiona i obima.
Prema Kopernikosu ti požari već su izazvali emisiju 59 megatona ugljendioksida u atmosferu, u odnosu na 53 megatona u junu 2019. godine. Prošla godina je već bila izuzetna, naglasio je Parington i izrazio bojazan da će biti "intenzivne" aktivnosti u narednim nedjeljama zbog visokih temperatura i manje vlažnog tla od normale.
Zbog klimatskog zagrijevanja planeta je već dobila preko jedan stepen Celzijusa više u odnosu na preindustrijsku eru, što je dovelo do umnožavanja ekstremnih meteoroloških događaja kao što su vrućine, suše ili poplave.
Prošla 2019. godina bila je druga najtoplija na svijetu, poslije 2016. godine i stručnjaci očekuju da će prosječna temperatura u svijetu zabilježiti novi rekord u narednom petogodišnjem periodu od 2020. do 2024.
Bonus video:
