Mozak modernog čovjeka mlađi je nego što se do sada mislilo. Razvio se vjerovatno prije milion i po godina, odnosno nakon što su se ljudi uspravili na dvije noge, tvrde naučnici.
Naši najstariji preci iz roda Homo, grupe kojoj pripadaju i moderni ljudi, pojavili su se na kopnu prije 2,5 miliona godina sa primitivnim majmunolikim mozgovima otprilike upola manjim nego što su današnji ljudski, prenosi agencija Hina.
Kada se tačno i gdje mozak razvio u nešto što nas čini ljudima? Na to pitanje naučnici pokušavaju da pronađu odgovor otkad postoji priča o porijeklu čovjeka.
"Pretpostavljalo se da se moderni mozak razvio na samom početku postojanja roda Homo, dakle prije otprilike dva i po miliona godina“, rekao je paleoantropolog sa ciriškog uuniverziteta Kristof Zolikofer, jedan od autora studije objavljene u časopisu "Science".
Zolikofer i njegova koleginica Marsia Ponse de Leon proučavali su fosilizovane lobanje iz Afrike, iz Gruzije i sa ostrva Jave i otkrili da se ta evolucija mozga dogodila mnogo kasnije, između 1,7 i 1,5 miliona godina.
Pošto se mozgovi ne mogu fosilizovati, jedini način da se ustanovi njihov razvoj je proučavanje tragova koje su ostavili u lobanji. Naučnici su zato napravili virtualni endokast, odlivak mozga, popunjen onim što je davno bilo u lobanjama.
"Kod ljudi je Brocino područje, frontalni dio mozga koji upravlja govorom, mnogo veći nego odgovarajući dio mozga velikih čovjekolikih majmuna“, rekao je Zolikofer i dodao da je proširenje tog područja rezultiralo pomjeranjem svega što se nalazi iza.
Proučavajući lobanje iz Afrike naučnici su utvrdili da su uzorci stari oko 1,7 miliona godina još uvijek imali čeoni režanj karakterističan za čovjekolike majmune.
"To je bilo veliko iznenađenje", rekao je Zollikofer i značilo je da je Homo počeo da hoda prije nego što mu je evoluirao mozak.
"Sad znamo da su u dugoj evolucijskoj istoriji naši prvi predstavnici bili kopneni dvonošci majmunolikog mozga", istakao je on.
Ali mlađi afrički fosili, stari otprilike 1,5 miliona godina, imali su znakove modernog ljudskog mozga. To znači da se evolucija mozga dogodila između ta dva perioda u Africi, navodi se u studiji.
Zaključak potvrđuje i činjenica da su pronađena složenija oruđa iz tog perioda, porenosi Hina.
"To nije slučajno. Djelovi mozga koji su doživjeli ekspanziju koriste se za složenije zadatke poput izrade oruđa“, smatraju naučnici.
Drugo iznenađenje stiglo je nakon proučavanja pet fosilizovanih lobanja iz današnje Gruzije, starih između 1,8 i 1,7 miliona godina.
Dobro očuvani uzorci, pokazalo se, sadržali su primitivan mozak.
"Ranije smo mislili da je potreban velik i moderan mozak za migracije iz Afrike", rekao je Zolikofer i dodao:
"Pokazalo se da ovi mozgovi nisu ni veliki ni moderni, a ljudi su ipak uspjeli da napuste Afriku".
U međuvremenu, fosili iz Jave, "najmlađi" u ovom istraživanju, pokazali su karakteristike modernog mozga. Naučnici zbog toga vjeruju da se dogodilo i drugo iseljavanje iz Afrike.
"Dakle, imate prvu migraciju iz Afrike, a onda mozgovi u međuvremenu evoluiraju i ljudi se rasprše ponovno", objasnio je Zolikofer i dodao da to nije nova hipoteza, ali da do sada nisu imali dokaze, a sada ih imaju.
Bonus video:
