Najtoplija godina u Evropi bila je 2020. - pokazao je izvještaj Američkog meteorološkog društva.
Izvještaj je pokazao i da 2020. godina spada u tri najtoplije godine na globalnom nivou.
Britanski meteorloški zavod (Met), koji je takođe doprinio ovom izvještaju, saopštio je da je rekord "ubjedljivo"’ oboren.
Prosječne temperature u Evropi prošle godine bile su za 1,9 stepeni Celzijusa iznad prosjeka u odnosu na period 1981-2010, što je period koji se koristi kao mjerilo za praćenje promjene temperatura, piše CNN.
Ovi nalazi su iznijeti u 31. izvještaju Američkog meteorološkog društva o stanju klimatskih promjena, u kojem se navodi da je 17 evropskih zemalja prijavilo rekordno visoke godišnje temperature, uključujući Francusku, Španiju, Švajcarsku, Belgiju, Norvešku i Švedsku.
Na Arktiku je prosječna temperatura vazduha 2020. godine bila rekordna, za 2,1 stepen iznad prosjeka zabilježenih u periodu 1981-2010. Antarktik je takođe doživio ekstremni toplotni talas, gdje je stanica Esperanza 6. februara 2020. zabilježila 18,3 stepena, što je najviša temperatura zabilježena na kontinentu i znatno viša u odnosu na prethodni rekord od 17,2 stepena koji je registrovan 2015 godine.
I drugi djelovi svijeta su doživjeli rekordno visoke temperature, uključujući Japan, Meksiko i Sejšele.
Djelovi sjeverozapadne Evrope bili su relativno hladni 2020. godine, navodi se u izvještaju, ali je Velika Britanija takođe, prema podacima Met Office-a, dostigla svoju treću najveću godišnju prosječnu temperaturu, koja je jedino nadmašena 2014. i 2006. godine.
Dok je pandemija Covid-19 usporila ekonomsku aktivnost širom svijeta i dovela do smanjenja emisija ugljen-dioksida za 6 do 7 odsto, izvještaj je otkrio da je globalna koncentracija gasova sa efektom staklene bašte porasla na novi maksimum 2020. godine.
"Ovaj izvještaj, skupa sa svim ostalim dokazima, pokazuje da klimatske promjene izazvane ljudskim aktivnostima utiču na sve djelove svijeta, ali sve regije ne doživljavaju promjene istim tempom", rekao je Robert Dan, operativni meteorolog u kancelariji Met i glavni urednik poglavlja ovog izvještaja koje se bavi globalnom klimom.
Ovaj izvještaj objavljen je u trenutku kada se veliki dio sjeverne hemisfere ovog ljeta suočava sa ekstremnim vremenskim uslovima izazvanim klimatskim promjenama, u vidu toplotnih talasa i požara u Grčkoj, Italiji, Turskoj i Francuskoj, dok su Njemačka i Belgija u julu doživjele smrtonosne poplave.
Služba za nadzor atmosfere Copernicus upozorila je ovog mjeseca da se mediteranska regija razvija u "žarište požara" i upozorila da već gorući požari emituju velike količine dima koji zagađuje atmosferu.
Ovog ljeta su se SAD i Kanada takođe borile protiv stalnih požara
Liz Bentli, izvršna direktorica Kraljevskog meteorološkog društva, rekla je da izvještaj za 2020. godinu "najbolje prikazuje našu realnost" i da je "još jedan dokaz da se naša klima mijenja".
"Dva stepena prosječnoj osobi sa ulice možda i ne zvuči previše - možda čak i nećete primijetiti razliku od dva stepena ako izađete napolje. Ali ta mala promjena prosječnih temperatura značajno utiče na učestalost i intenzitet klimatskih događaja, posebno vrućina," poput onih koji se dešavaju u Evropi i Sjevernoj Americi.
"Ovi ekstremni toplotni događaji se dešavaju mnogo češće, a kada se dese takođe traju duže", rekla je Bentli.
Majkl Birn, predavač klimatskih nauka na Univerzitetu St. Andrews, rekao je za Science Media Center da, iako nije iznenađujuće što je Evropa doživjela svoju najtopliju godinu, tempo kojim se ovo zagrijavanja odigrava postaje "zabrinjavajuć".
"Izvještaj naglašava da čak i ako ograničimo globalno zagrijavanje na 1,5°C, kako je predviđeno Pariškim sporazumom, porast temperatura u mnogim dijelovima svijeta - a posebno na kopnu - daleko će premašiti 1,5°C", napisao je Birn.
Veliki izvještaj Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama objavljen ranije ovog mjeseca zaključuje da je globalna prosječna temperatura već 1,2 stepena iznad nivoa prije industrijske revolucije, i da treba uložiti napore da se spriječi njen porast iznad 1,5 stepeni, kako bi se izbjeglo pogoršanje vremenskih prilika.
Naučnici širom svijeta koji su napisali taj izvještaj su zaključili da ljudska aktivnost nedvosmisleno izaziva klimatsku krizu.
Takođe je otkriveno da ako svijet može da dostigne neto nulu - gdje količina emisije gasova sa efektom staklene bašte nije veća od eliminisane količine - zagrijevanje bi se moglo ograničiti na 1,5 ° C.
Bonus video:
