Prema novoj studiji, Sunčeva oluja, koja se događa jednom u vijeku, mogla bi izazvati “internet apokalipsu”.
Optičke linije velike udaljenosti i kablovi ispod voda, kao deo globalne internet infrastrukture, posebno su ranjivi.
Jaka solarna oluja, koja se dešava jednom u približno 100 godina, mogla bi katastrofalno uticati na tehnologiju na Zemlji i gurnuti svijet u “internet apokalipsu”, kaže se u novoj studiji.
Zemljino magnetno polje štiti nas od solarnog vjetra, koji se sastoji od naelektrisanih čestica koje struje sa Sunca.
Međutim, jednom u 80 do 100 godina, usljed prirodnog životnog ciklusa Sunca, ovi vjetrovi postaju solarne oluje koje bi mogle izazvati katastrofalne prekide interneta na cijeloj Zemlji i trajati nekoliko mjeseci, kaže studija, predstavljena na SIGCOMM 2021 - konferenciji ACM grupe, učenog društva za računarstvo.
Sunce rotira poput ogromnog vatrometa, dok odašilje erupcije u svemir u svim pravcima. Ako se neka od njih zaputi ka Zemlji, i ima magnetno polje suprotno magnetnom polju Zemlje - polja se miješaju. Kada solarna oluja prođe, dio Zemljinog magnetnog polja ostane iskrivljen i liči na dugačak rep.
To iskrivljeno magnetno polje povlači ubrzano naelektrisane čestice ka Zemlji, koje udaraju u više slojeve atmosfere, zagrijavaju se i proizvode svjetlosni fenomen - sjevernu i južnu polarnu svjetlost.
Iskrivljeno Zemljino magnetno polje ima, međutim, i druge značajnije posljedice.
Novo istraživanje je predstavila Sandžita Abdu Džoti sa Kalifornijskog univerziteta, na osnovu kojeg je procjenjivana trenutna internet infrastruktura u odnosu na ekstremne vremenske događaje u svemiru.
Utvrđeno je da su dalekovodna optička vlakna i podvodni kablovi, koji su vitalni deo globalne internet infrastrukture, osetljivi na struje koje u Zemljinoj kori proizvode solarne oluje, poznate i kao izbacivanje koronalnih masa (CME).
”Koronalno izbacivanje mase uključuje emitovanje električno naelektrisane materije i pratećeg magnetnog polja u svemir. Kada udari u Zemlju, on stupa u interakciju sa Zemljinim magnetnim poljem i proizvodi geomagnetski indukovane struje (GIC) na kori”, objasnila je dr Džoti. Struja iz ovih solarnih oluja može oštetiti i dalekovode, napominje se u studiji.
”U internet kablovima, koji se danas koriste za velike udaljenosti, optičko vlakno je imuno na geomagnetski indukovane struje. Ali ovi kablovi takođe imaju repetitore sa električnim napajanjem u intervalima od približno 100 kilometara, koji su podložni oštećenjima”, dodala je.
Iako vjerovatnoća da će se takvi događaji zaista i desiti varira od 1,6 do 12 odsto mogućnosti u jednoj deceniji, Džoti kaže da se šanse povećavaju tokom perioda maksimalne aktivnosti Sunca u ciklusu rasta i opadanja. Na sreću, kaže dr Džoti, savremeni tehnološki napredak poklopio se sa periodom slabe solarne aktivnosti.
Međutim, s obzirom na to da se očekuje da će Sunce postati aktivnije u bliskoj budućnosti, ona kaže da trenutna internet infrastruktura nije testirana na stres usljed jakih solarnih događaja.
”Ukratko, nemamo pojma koliko je trenutna internet infrastruktura otporna na prijetnju koju nosi izbacivanje koronalnih masa”, napisala je u tvitu.
Dodala je da su se posljednje velike solarne oluje dogodile 1859. i 1921. godine. Studije su dokumentovale značajne štete koje su te solarne oluje nanijele tadašnjoj komunikacionoj mreži - telegrafskoj mreži.
Trenutni solarni ciklus, kaže studija, ima potencijal da bude jedan od najjačih do sada.
Istraživanje takođe ukazuje na to da uticaj solarnih oluja neće biti ujednačen širom svijeta.
Navodi se da se internet infrastruktura na višim geografskim širinama, iznad Ekvatora, suočava sa većim rizikom, dok SAD imaju veliki rizik da budu “komunikaciono prekinute” od Evrope, dok je veća vjerovatnoća da će Azija zadržati povezanost.
Studija naglašava potrebu razmatranja rizika od solarnih oluja prilikom dizajniranja i implementacije infrastrukture interneta i aplikacija, i poziva na bolju analizu otpornosti na globalnoj mreži.
Bonus video:
