Robotika je sve popularnija među mladima

Inženjerka telekomunikacija Nina Drakulić, koja je bila u timu koji je nedavno lansirao prvi payload, već godinama svoje znanje nesebično dijeli sa mlađim generacijama

21145 pregleda 8 komentar(a)
Nina Drakulić, Foto: Privatna arhiva
Nina Drakulić, Foto: Privatna arhiva

Kada je prije nekoliko mjeseci meteorološkim balonom lansiran prvi payload “Cube Sat”, najavljeno je da je on uvod u lansiranje prvog crnogorskog satelita “Luča”.

Sa svojom ekipom u ovom projektu učestvovala je i inženjerka telekomunikacija Nina Drakulić koja već godinama svoje znanje nesebično dijeli sa mlađim generacijama. Nina je 2016. godine pokrenula priču o robotici, vodeći tim srednjoškolaca i predstavljajući našu zemlju Crnu Goru na svjetskim takmičenjima u robotici. Osnivačica je organizacije Montenegroboticss koja ima za cilj da popularizacije STEM discpline, pa su svih ovih godina pokretali mnogobrojne radionice i škole u svim gradovima Crne Gore, a od 2021. godine pokrenuta je i prva robotička liga za osnovce u našoj zemlji.

Planovi i za ovu godinu su veliki, ekipe će voditi na takmičenja u Jagodini i Rumuniji, a u razgovoru za “Magazin” ne krije da su ambicije velike...

Već si godinama uključena u priču o robotici. Kako si se sama zainteresovala za ovu temu?

Tokom fakulteta sam bila dosta aktivna, i bila sam član borda EESTEC organizacije koja predstavlja evropsko udruženje studenata elektrotehnike, i već tada sam počela da učestvujem u raznim internacionalnim radionicama, konferencijama širom Evrope (Grčka, Poljska, Mađardska, Hrvatska i sl.) i sticala sam razne kontakte i znanje, a od najvećeg uticaja za robotiku mi je doprinijela radionica “Dr Robot” u Atini 2016. godine.

Nakon toga sam dobila poziv od profesora iz Amerike u vezi sa tim da li želim da vodim robotičara srednjoškolaca na takmičenje i tada kreće priča o robotici, a koju godinu kasnije i osnivanje organizacije “Montenegrobotics”.

Nina Drakulić
foto: Privatna arhiva

Ono što je tvoj cilj je da robotiku popularizuješ kod mlađih generacija. Kao što si i sama naglasila od 2016. godine vodiš tim srednjoškolaca koji predstavljaju našu zemlju na svjetskim takmičenjima u robotici. Koliko je ove sfera nauke popularna kod mlađe populacije?

Robotika je sve popularnija kod mlađih generacija u Crnoj Gori. Ova oblast je privlačna zbog svoje multidisciplinarne prirode koja uključuje elemente inženjerskih nauka, računarske tehnologije, matematike, dizajna, nauke itd. Mladi ljudi su privučeni idejom da koriste svoje znanje i kreativnost kako bi razvili robote koji bi imali praktičnu primjenu u različitim industrijama. Pored toga, sve veća dostupnost tehnologije i opreme omogućava mladim ljudima da se uključe u ovu oblast i razvijaju svoje sposobnosti.

Održavanje radionica i takmičenja u oblasti robotike takođe igra ključnu ulogu u popularizaciji ove oblasti među mladima. Stoga, moram izraziti veliko zadovoljstvo da nakon toliko godina rada prvi put u Crnoj Gori organizujemo državno takmičenje u robotici za osnovce Montenegro Makers Liga, gdje je sponzor firma u kojoj radim Five Group. Mimo toga, tu su razni projekti, edukacije od čega bih izdvojila ljetnje škole za djecu sa sjevera Crne Gore. Poseban akcenat stavljam na sjever jer je taj dio Crne Gore mnogo zapostavljen, nažalost.

Koliko učestvuješ u kreiranju robota koje prave osnovci i srednjoškolci, jesi li im više kao stručni konsultatnt ili u njihovim radovima ima i tvoje zasluge koja se ne svodi samo na mentorstvo?

Funkcionišemo sjajno kao tim, vjerujem da dosta mladim ljudim prenosim tu svoju pokretačku energiju - tako bih je definisala. Konsultujemo se, naravno, svi zajedno o dizajnu robota, kako bi napravili najbolje rješenje za dati problem, ali mimo toga tu su i finansije, administracija, marketing, mediji, okupljanje tima, formiranje tima itd.

Najveći uspjeh koji sam doživjela osim mnogobrojnih nagrada, jeste da sam bila uzor i inspiracija mladim djevojkama da upišu elektrotehnički fakultet, i to smatram svojim najvećim blagom zasad.

Nina Drakulić
foto: Privatna arhiva

Organizujete i ligu u robotici za osnovce. Koko je to period idealan za pokazivanje sklonosti ka ovoj grani nauke?

Dakle, prvi put u Crnoj Gori se organizuje državno takmičenje za osnovce, i održaće se tokom ljetnjeg polugodišta. Ovaj probni period će biti odlična prilika za mladu zajednicu da isproba svoje znanje i sposobnosti u konstrukciji robota, rješavanju raznih zadataka, što će im pomoći da steknu nova znanja i vještine kroz saradnju, rad u timu, i sa nastavnicima.

Ovim događajem promovišemo STEM (nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika) obrazovanje, koja ima značajan uticaj na razvoj robotičke zajednice u Crnoj Gori i pomaže stvaranju novih prilika za mlade ljude da se okrenu ovom novom dinamičkom polju.

Koje su to ideje/problemi koji mladi žele zahvaljujući svojim robotima da riješe i jesu li sve one izvodljive ili ima i nerealnih?

Jedna od najčešćih ideja mladih ljudi jeste da koriste robote kako bi riješili problem nedostatka radne snage u industrijama poput poljoprivrede, proizvodnje, logistike. Ovi roboti mogu raditi brzo, precizno i bez prekida, što pomaže da se proizvodnja ubrza i poveća produktivnost. Takođe, da se koriste roboti u svakodnevnim aktivnostima kod kuće: kuvanje, čišćenje i pomoć starijim osobama.

Roboti imaju razne senzore, alate i funkcionalnosti koji će pomoći da se obavljaju različiti zadaci u kući ili negdje drugo. Tu su i roboti koji se koriste da bi se riješio problem sigurnosti u javnom prostoru. Sistemi za praćenje, detekciju, pomažu da se održava bezbjednost na aerodromima, u gradovima, stanicama i drugim javnim mjestima.

Suočavamo se svakodnevno sa izazovima, i svako iskustvo, znanje i vještina pomaže u daljem razvoju tehnologije za pronalaženje rješenja čak i za možda nemogućim u datom trenutku.

Da bismo se mogli baviti robotikom potrebno je znanje iz matematike, fizike, logike... znanje iz kojih još predmeta je usko povezano sa robotikom?

Kako bi se bavili robotikom, potrebno je imati znanje iz nekoliko različitih oblasti. To uključuje:

Matimatiku: ova oblast se odnosi na osnovne matematičke koncepte, poput algebre, trigonometrije, geometrije, koji su ključni za razumijevanje kretanja i kontrole robota.

Fiziku: važna je za razumijevanje principa kretanja i interakcije robota sa okruženjem.

Računarstvo: programiranje robota i upravljanje softverom jedna su od ključnih oblasti u ovoj robotičkoj tehnologiji. Potrebno je znanje iz algoritama, programiranja i računarske inteligencije.

Elektrotehniku: ova oblast se odnosi na dizajn i primjenu električnih i elektronskih uređaja, što je ključno za funkcionisanje robota.

Mehaniku: odnosi se na dizajn i funkcionisanje mehaničkih komponenti, poput motora, servo mehanizama, sistema za pogon.

Dizajn i modelovanje: kreativni dizajn i modelovanje robota, izradu prototipa.

Ovaj skup znanja iz svih oblasti omogućava da se razvijaju funkcionalni i efikasni roboti koji će moći da riješe mnogobrojne probleme u različitim industrijama.

Nina Drakulić
foto: Privatna arhiva

Uskoro vas očekuje takmičenje u Jagodini gdje će Crna Gora imati čak tri tima. Tema je “SuperPowered”, odnosno obnovljivi izvori energije, a roboti će biti izrađeni od lego kockica. Jesu li klinci svoje radove doveli do savršenstva i kako teče način pripreme za isto, jer ipak nijesu sva djeca iz Podgorice?

Tema ovogodišnjeg takmičenja “SuperPowered” u okviru kojeg robot ima zadatak da riješi razne misije u prikupljanju i raspodjeli energije iz različitih izvora. Na ovaj način djeca kroz igru i rješavanje misija sa robotom, uče o značaju obnovljivih izvora energije, i cilju smanjenja zagađenosti okoline i smanjenju troškova energije.

Roboti su izrađeni od lego kockica, koriste određene motore za kretanje, senzore za ispitivanja određenih uslova u cilju što preciznijeg upravljanja robotom. Sam dizajn robota je jednako važan na samom takmičenju, jer upravo to je i jedna od kategorija na takmičenju.

Na ovom takmičenju timovi će se predstaviti u četiri kategorije. O čemu se zapravo radi i koliko je bitno svaku dovesti do perfekcije?

Ovo takmičenje se dijeli u četiri kategorije, a timovi koji postignu najviši broj bodova u svakoj kategoriji dobijaju pehar za istu. Jedna od kategorija u kojoj se timovi takmiče, Robot-game, odnosi se na najbolji ostvareni rezultat robota na polju rješavanja misija u igri. Zatim kategorija najbolji projekat, koja se odnosi na istraživanje, inovativno rješenje i kreativnu prezentaciju određenog projekta tima. Nagrada u kategoriji robot design namijenjena je timu čiji je robot prema ocjeni sudija inovativan, dobro dizajniran i programiran. I četvrta kategorija jeste osnovne vrijednosti koja se odnosi na entuzijazam, sportski duh i poštovanje članova tima.

Svaka od kategorija je jednako važna i zavređuje borbu u istoj, a ukupan broj svih poena po kategorijama daje prvoplasiranog na takmičenju.

Nakon njega čeka vas i učešće na FIRST Tech Challenge - FTC takmičenju. Ovo takmičenje ima za cilj da promoviše nauku uz zanimljive izazove koji nagrađuju inovativne ideje i timski rad. Kakvom će to izazovu morati da odgovore naši predstavnici i ko nas predstavlja ?

Ove godine FTC će se održati u Rumuniji u periodu od 16. do 19. februara. Tim se sastoji od pet učenika i tri mentora koji će se predstaviti ove godine na prestižnom takmičenju. Cilj FTC jeste da ohrabruje mlade ljude da dizajniraju, grade, programiraju i učestvuju u uzbudljivim takmičenjima u robotici.

Radom na ovom projektu učenici razvijaju STEM vještine i primijenjuju inženjerske principe, dok shvataju vrijednost inovacija i timskog rada. REV roboti koji se koriste za takmičenja su za višenamjensku upotrebu i mogu se kodirati korištenjem raznih programskih jezika. Zadatak robota je da u određenom vremenskom periodu prikupi što više čunjeva i pozicionira ih na određenim mjestima. Određeni dio zadataka robot će izvršavati upravljanjem putem džojstika, dok će određeni dio zadatka morati biti programiran da autonomno izvrši određeni zadatak.

Pored svega navedenog, kao organizacija svojim radom podstičemo mlade učenike da kreiraju timske identitete i budu ambasadori FIRST-a i STEM-a u svojim zajednicama.

Na ovom drugom takmičenju u Rumuniji biće preko 170 timova. S obzirom na to da si upućena u projekte i godinama si na ovim takmičenjima, kakve su šanse našim takmičarima?

Možemo se pohvaliti mnogobrojnim nagradama do sada, a najveći uspjeh je 13. u svijetu u Vašingtonu 2017. i godinu kasnije, kao i u Ženevi 2022, takođe na svjetskom takmičenju kada smo osvojili osmo mjesto. Ambicije su nam velike i na ovom takmičenju.

Do satelita “Luča” će biti podignuto još nekoliko payloada

Nedavno je dosta prašine podigao i prvi crnogorski satelit. S obzirom na to da si i sama učestvovala u tom projektu, možeš li nam objasniti o čemu se radi i čemu je namijenjen?

Krajem septembra smo podigli meteorološkim balonom jedan payload na visinu od 40 km, tj. na visinu stratosfere sa koje su zabilježene slike iznad nas, imamo i slike naše zemlje kao i određene meteorološke podatke. Do lansiranja satelita “Luča” će sigurno biti podignuto još nekoliko, minimum jedan meteorološki balon. Međutim, on ne utiče na razvoj našeg satelita “Luča”. Datum slanja satelita zavisi od mnogo faktora, jedan od njih je dostupnost na određenoj raketi. Laički rečeno, to je u suštini taksi koji Vi plaćate da Vas preveze od jednog do drugog mjesta, a u ovom slučaju mi plaćamo nekoj svemirskoj agenciji da naš teret, tj. satelit, odnose sa zemlje u svemir.

Skoro smo bili na prijemu kod premijera Dritana Abazovića, država Crna Gora je ta koja je stala iza naše organizacije “Montenegro Space Research”. Glavna podrška koja treba da nam stigne od države jeste administrativna podrška i ona se tiče regulisanja nacionalne frekvencije u skladu sa evropskim regulativama, to je teži dio posla. Takođe, finansije ne dolaze niti iz džepa premijera, niti iz budžeta Crne Gore, to jeste džepa građana, već isključivo iz EU fondova i Fonda za inovacije koji su namijenjeni naučnoj zajednici i naučnim istraživanjima.

Bonus video: