Crna Gora nigdje ne kasni po pitanju regulative u oblasti vještačke inteligencije (AI), rekli su “Vijestima” u Ministarstvu javne uprave i Ministarstvu nauke i tehnološkog razvoja. Iz drugog resora, na čijem je čelu ministarka u tehničkom mandatu Biljana Šćepanović, poručili su i da se na tu oblast već mogu primijeniti neka od postojećih zakonskih rješenja, poput Zakona o inovacionim djelatnostima, a da za donošenje zakona koji bi uredio pitanje razvoja i primjene vještačke inteligencije, mora postojati saradnja među resorima.
Evropska komisija (EK), kako je nedavno saopšteno, očekuje da u Evropskoj uniji (EU) dogovor o prvom zakonu o AI bude postignut u ovoj godini. Kazali su i da nova pravila vjerovatno neće stupiti na snagu do 2025. godine.
Na potrebu za donošenje regulative u ovoj oblasti i u Crnoj Gori, pored ostalih, nedavno su u razgovoru za “Vijesti” ukazale Itana Bulatović i Elma Hot Dervić iz Asocijacije za vještačku inteligenciju (MAIA). One su tada kazale da Crna Gora može da bude testna država za servise koji se oslanjaju na tu tehnologiju, ali i poručile da svaki dan u kojem se u Crnoj Gori ništa nije uradilo kad je u pitanju uređenje te oblasti, znači nekoliko godina kašnjenja za svijetom.
Prva zamjenica direktorice Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Gita Gopinath, nedavno je u intervjuu za Financial Times kazala da generativna vještačka inteligencija može da izazove ozbiljne poremećaje na tržištu rada i apelovala na zakonodavce da što prije regulišu upotrebu nove tehnologije.
“Vlade, institucije i zakonodavci moraju biti brzi u regulisanju svih oblasti, ali i u pripremama za moguće značajne poremećaje na tržištu rada”, rekla je ona.
Resori Vlade Crne Gore, međutim, mišljenja su da je država još na vrijeme kad je regulisanje te oblasti u pitanju.
“Smatramo da Crna Gora ne kasni, budući da u Evropi još nije uspostavljen regulatorni okvir kada je u pitanju ova oblast”, rekao je “Vijestima” Dušan Polović, generalni direktor Direktorata za infrastrukturu, informacionu bezbjednost, digitalizaciju i e-servise u MJU.
Predloge za uređenje te oblasti, kako je rekao, Crna Gora prati kroz učešće u radu Komiteta za vještačku inteligenciju Savjeta Evrope.
“Svjesni ubrzanog razvoja nauke i tehnologije i dubokih promjena koje su donijele (dizajniranjem, razvojem i upotrebom) sistema vještačke inteligencije koji imaju potencijal da promovišu ljudski prosperitet, kao i dobrobit pojedinca i društva, kao i drugih važnih ciljeva i interesa, unapređenjem napretka i inovacija Crna Gora kroz učešće u radu Komiteta za vještačku inteligenciju SE, prati predloge za uređenje ove oblasti na najbolji način, ali ujedno i veoma posvećeno obraća pažnju na izazove koje sa sobom nosi”, kazao je on.
Kako je rekao, Komitet SE za vještačku inteligenciju bavi se zaštitom ljudskih prava korišćenjem vještačke inteligencije.
“SE kontinuirano radi na uspostavljanju sveobuhvatnog regulatornog okvira i prepoznavanju izazova za korišćenje vještačke inteligencije od strane institucija. MJU, kao i ostali relevantni organi u skladu sa svojim nadležnostima, pažljivo prate aktuelna dešavanja u svijetu kada je u pitanju vještačka inteligencija, te će nakon uspostavljenog EU okvira u ovoj oblasti, planirati aktivnosti i na području Crne Gore”, kazao je Polović “Vijestima”.
Tvrde da barijere ne postoje
Iz Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja rekli su da važeći Zakon o inovacionoj djelatnosti i podzakonska akta usvojena u skladu sa tim zakonom, već omogućavaju obavljanje inovacione djelatnosti i razvoj inovacija koje su povezane sa novim tehnologijama.
“U smislu ovog zakona barijere ne postoje, već se one mogu pojaviti u oblasti primjene istih, a koje su definisane nekim drugim zakonima. Eventualno zakonsko rješenje u oblasti razvoja i primjene vještačke inteligencije u različitim oblastima, nije u nadležnosti ovog ministarstva, a svakako mora postojati međuresorna koordinacija za njegovo utvrđivanje, te će posljedično neke odredbe zakonskog okvira za inovacionu i naučnoistraživačku djelatnost vremenom prilagođavati u skladu sa potrebama”, rekli su iz resora ministarke Šćepanović.
Kako su dodali, važno je razumjeti da se ovdje govori o tehnološkoj promjeni kojoj treba da se prilagodi više zakona: zakoni u nadležnosti resora javne uprave u dijelu pružanja servisa građanima i privredi, resora finansija u dijelu funkcionisanja finansijskog sistema, resora u čijoj nadležnosti je kritična infrastruktura, resora unutrašnjih poslova i bezbjednosti zbog procjena rizika ovakvih tehnologija, resora prosvjete zbog primjene u obrazovanju, resora rada zbog tržišta rada i primjene, resora pravde zbog zaštite ljudskih prava, resora ekonomskog razvoja koji treba da se bavi administrativnim barijerama za razvoj biznisa zasnovanog na razvoju vještačke inteligencije...
“Stoga, regulatorni ambijent je kompleksan i svakako mu treba prethoditi neka vrsta ciljane akcije na temu vještačke inteligencije. Crna Gora nigdje ne kasni. Da podsjetimo, Crna Gora je zemlja kandidat za članstvo u EU, a na nivou EU još nije usvojen regulatorni okvir za vještačku inteligenciju, tako da će Crna Gora svakako pratiti razvoj ovog pitanja na EU nivou, što će integrisati u svoje zakonodavstvo kada za to dođe vrijeme”, rekli su “Vijestima”.
O primjeni u javnoj upravi ne znaju ili ćute
Iz resora ministra u tehničkom mandatu Maraša Dukaja “Vijestima” nisu odgovorili na dio pitanja koji se odnosi na eventualne primjere u tom Ministarstvu ili u poslovima u nadležnostima tog Ministarstva gdje je vještačka inteligencija već našla primjenu.
U Ministarstvu nauke i tehnološkog razvoja rekli su da im nije poznata slična praksa na nivou državne uprave.
“Ali je najbolje da konsultujete nadležan resor za oblast javne uprave”, rekli su “Vijestima”.
Sagovornice iz MAIA ranije su navele da je mnogo primjera u svijetu gdje AI poboljšava servise javnog sektora i olakšava njihovo funkcionisanje - od jednostavnijih gdje AI predviđa gužve u saobraćaju, do predviđanja kriminala u offline i online svijetu.
Ukazale su i da su za kreiranje servisa koje nude država ili javni sektor, potrebne ogromne količine podataka, a da je u slučaju Crne Gore pitanje koji sektor u državnom aparatu ima podatke, ili uopšte adekvatnu infrastrukturu za njihovo prikupljanje i čuvanje.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) prije nekoliko dana objavio je analizu zrelosti javne administracije za teme povezane sa digitalizacijom, prema kojoj je, na skali od jedan do četiri, e-indeks Crne Gore 2,33. Sa konferencije na kojoj je prezentovana analiza, poručeno je da digitalizacija treba da stvarno postane političko pitanje, te da je Crnoj Gori neophodna nova generacija političkih lidera koja će živjeti digitalno i kojoj onda i neće biti problem da sprovodi digitalne javne administracije.
Srbija usvojila strategiju 2019. godine, osnovan i Institut
Srbija je 2019. godine usvojila Strategiju razvoja vještačke inteligencije od 2020. do 2025. godine, te nakon toga osnovala i Istraživačko-razvojni institut za AI.
Ta država, Strategijom je definisala tri ključne oblasti u kojima, kako navode, AI može značajno da doprinese javnom dobru i pružanju kvalitetnijih i boljih usluga: javna uprava, zdravstvo i medicina i saobraćaj, putna infrastruktura i mobilnost u gradskim sredinama.
U dijelu koji se odnosi na javnu upravu, pored ostalog, predviđeno je uvođenje virtuelnih asistenata (tzv. čet botova) na nacionalnim portalima... U zdravstvu, AI, recimo, značajno unapređuje ranu dijagnostiku. U dijelu koji se odnosi na saobraćaj, pojašnjavaju, primena AI značajno unapređuje planiranje i protok, omogućava optimizaciju saobraćajne signalizacije i upravljanje saobraćajem u realnom vremenu, te uzimajući u obzir uslove u realnom vremenu obezbjeđuje brz odgovor na situacije u saobraćaju koje nije bilo moguće unaprijed predvidjeti...
Bonus video:
