Prvi put je izračunata starost jednog od najvećih i najsloženijih tipova pješčanih dina na Zemlji, piše Bi-Bi-Si.
Zvjezdane dine - ili piramidalne dine - nazvane su po svojim karakterističnim oblicima i dostižu stotine metara visine.
Pronađene su u Africi, Aziji i Sjevernoj Americi, kao i na Marsu - ali stručnjaci nikada ranije nisu mogli da odrede datum kada su nastale.
Sada su naučnici otkrili da je dina po imenu Lala Lalia u Maroku nastala prije 13.000 godina.
Kako navodi Bi-Bi-Si, zvjezdane dine nastaju suprotnim vjetrovima koji mijenjaju pravac. Razumijevanje njihove starosti pomaže naučnicima da razumiju te vjetrove i da odgonetnu klimu tog doba, kaže profesor Džef Duler sa Univerziteta Aberistvit, koji je objavio istraživanje sa profesorom Čarlsom Bristouom sa Univerziteta Birkbek.
Lala Lalia (indogeno ime Amazira koje znači "najviša sveta tačka") nalazi se u pješčanom moru Erg Čebi na jugoistoku Maroka. Visoka je 100m i široka 700m sa kracima koji se zvjezdasto šire.
Nakon svog prvobitnog formiranja, prestala je da raste oko 8.000 godina, a zatim se brzo proširila u posljednjih nekoliko hiljada godina.
Obično se pustinje mogu identifikovati u geološkoj istoriji Zemlje, ali do sada ne i zvjezdane dine.
Profesor Duler kaže da je to možda zato što su toliko velike da stručnjaci nisu shvatili da gledaju u jednu posebnu dinu.
"Ovi nalazi će vjerovatno iznenaditi mnoge ljude, jer možemo da vidimo koliko se brzo formirala ova ogromna dina i da se kreće preko pustinje oko 50 centimetara godišnje", dodaje on.
Naučnici su koristili tehniku zvanu "luminiscenciono datiranje" kako bi utvrdili starost zvjezdane dine.
Metoda izračunava kada su zrnca pijeska posljednji put bila izložena dnevnoj svjetlosti.
"Uzorci pijeska uzeti su u mraku iz Maroka i analizirani u laboratoriji u uslovima slabog crvenog svjetla sličnim staromodnoj fotografskoj radionici", rekli su iz Bi-Bi-Sija.
Profesor Duler opisuje mineralna zrnca u pijesku kao "male punjive baterije". Oni skladište energiju unutar kristala koja dolazi od radioaktivnosti u prirodnom okruženju.
Što je pijesak duže zakopan pod zemljom, to je više izložen radioaktivnosti i više energije akumulira.
"Kada se zrna izlože u laboratoriji, oslobađaju energiju u svjetlosnom obliku i naučnici mogu izračunati njihovu starost", navodi Bi-Bi-Si.
"U našoj mračnoj laboratoriji vidimo svjetlost iz ovih zrna pijeska. Što je svjetlost jača, to su zrna sedimenta starija i to je duže vrijeme od kada su zakopana“, kaže profesor Duler.
Drugi primjeri ovih ogromnih dina uključuju zvjezdanu dinu u Koloradu, u Sjevernoj Americi, koja je najviša dina u Sjedinjenim Državama, i koja mjeri 225m od baze do vrha.
Penjanje na ove dine je težak posao, objašnjava profesor Duler. "Dok se penjete, dva se koraka popnete i jedan skliznete nazad. Ali vrijedi – apsolutno su prelijepe sa vrha“, kaže on.
Bonus video:
