Prošlog ljeta, dok su šumski požari zahvatili Mediteran, putevi bili izdignuti u Teksasu i toplotni talasi opterećivali električne mreže u Kini, to nije bilo samo najtoplije ljeto u istoriji, već i najtoplije u nekih 2.000 godina, pokazalo je novo istraživanje, javlja Rotjers.
Evropski naučnici su prošle godine utvrdili da je period od juna do avgusta bio najtopliji, prema mjerenjima od 1940. do danas - jasan znak klimatskih promjena koje podstiču nove ekstreme.
Ali ljetnja vrućina 2023. godine na sjevernoj hemisferi takođe pomračuje rekorde u daleko dužem vremenskom horizontu, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu "Nature" u utorak.
"Kada pogledate dugu istoriju, možete videti koliko je dramatično nedavno globalno zagrijevanje", rekao je koautor studije, Jan Esper, klimatski naučnik sa Univerziteta "Johan Gutenberg" u Njemačkoj.
Ljeto 2023. godine svjedočilo je temperaturi zemljišta između 30 i 90 stepeni sjeverne hemisfere dostižući 2,07 stepeni Celzijusa (3,73 stepena Farenhajta) više od predindustrijskih prosjeka, navodi se u studiji.
Naučnici su koristili zapise meteoroloških stanica iz sredine 1800-ih u kombinaciji sa prstenovima drveća sa hiljada drveća na devet lokacija na sjevernoj hemisferi, da bi rekreirali kako su godišnje temperature izgledale u dalekoj prošlosti.
Prošlog ljeta, otkrili su, bilo je 2,2 stepena toplije (4 stepena Farenhajta) od procijenjenih prosječnih temperatura za godine od prve pa do 1890. godine, na osnovu ovih proksija prstenova drveća.
Naučnici iz Službe za klimatske promjene "Kopernikus" Evropske unije rekli su u januaru da je 2023. "veoma vjerovatno" bila najtoplija u posljednjih 100.000 godina.
Međutim, Esper i tim evropskih naučnika opovrgavaju takve tvrdnje. Oni tvrde da naučne metode prikupljanja klimatskih informacija vezanih za prošlost iz izvora kao što su jezerski i morski sedimenti i tresetišta, ne dozvoljavaju da se iz godine u godinu izvode poređenja temperaturnih ekstrema u tako velikoj vremenskoj skali.
"Nemamo takve podatke", rekao je Esper. "To je bilo preterivanje".
Zagrijevanje zbog sve veće emisije gasova staklene bašte izazvane sagorijevanjem fosilnih goriva pojačano je prošlog ljeta klimatskom pojavom, El Ninjom, koji generalno dovodi do toplijih globalnih temperatura, rekao je Esper.
"Tako završimo sa dužim i ozbiljnijim toplotnim talasima i produženim periodima suše", rekao je on.
Bonus video:
