Manjinske stranke najvjerovatnije će formirati postizborni savez sa Demokratskom partijom socijalista (DPS), iako bi time mogle izazvati unutarpartijske probleme i pad podrške na narednim izborima. Zahtjevima za više mjesta u izvršnoj vlasti, čelnici manjinskih stranaka pokušaće da amortizuju nezadovoljstvo partijskih kolega koji su ukazivali na pritiske DPS-a tokom izborne kampanje.
Programski direktor Građanske alijanse Boris Raonić smatra da će manjinske stranke nastaviti saradnju sa DPS-om i pored nezadovoljstva u nekim partijama.
“Uz ogromno nezadovoljstvo naroda koji predstavlja, preuzimanje odgovornosti za vladu pred kojom su žestoki socio-ekonomski problemi, biće ogroman teret za BS na idućim izborima. Mnogo veći od eventualnih problema koje će napraviti nezadovoljni kadrovi. Slična situacija je i kod albanskih nacionalnih stranaka”, kazao je Raonić.
Funkcioneri BS-a Orhan Šahmanović i Adnan Muhović pozvali su stranačko rukovodstvo da razgovara sa opozicijom o formiranju nove vlade, navodeći da su Crnoj Gori potrebne promjene. Šahmanović je kazao da je, kao gradonačelnik Plava, odlično sarađivao sa SNP-om, dok je Muhović, kao predsjednik SO Petnjica i ranije javno kritikovao DPS sa kojim dijeli vlast u tom gradu. Funkcioneri manjinskih stranaka su u neformalnim razgovorima ukazivali da su tokom izborne kampanje i na dan glasanja bili pod jakim udarima aktivista DPS-a zbog čega su imali i značajan pad podrške. Raonić tvrdi da je to jedan od ključnih razloga zbog kojih dio članstva odbija saradnju sa partijom Mila Đukanovića.
“Ne iznenađuje što su glasovi nezadovoljstva javili upravo iz Plava i Petnjice, koji su od osnivanja veoma kritični. Osjetili su žestoke udare u kampanji, ali i pored toga imali dobre rezultate. Pri tome su nezadovoljni zastupljenošću svojih kadrova u izvršnoj vlasti”, smatra on.
Iako su iz manjinskih stranaka ranije najavili da će nakon pregovora sa DPS-om, platformu o saradnji ponuditi i opoziciji, Damir Nikočević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) smatra da će teško doći do formiranja koalicije sa opozicijom. On je podsjetio da manjinske stranke tokom kampanje nijesu nagovještavale mogućnost saradnje sa opozicijom, navodeći da im na ruku neće ići i snažna propaganda DPS-a da jedan dio opozicije čine tvrdo desne snage sa nacionalističkom retorikom. Nikočević smatra da bi prepreka za saradnju sa opozicijom mogle biti i “sinekure rukovodstava manjinskih stranaka”.
Ističući da bi vlada sa opozicijom donijela veću zastupljenost nacionalnih stranaka u izvršnoj vlasti, Nikočević je upozorio da bi takav savez mogao izazvati velike unutastranačke turbulencije.
“Za zaokrete još nema spremnosti ni hrabrosti u rukovodstvima partija manjinskih naroda. Nastavak saradnje sa DPS-om je realnija opcija, uz veće zahtjeve, kako bi tu odluku opravdali prema članstvu i biračima”, istakao je Nikočević, navodeći da će produženje saradnje sa DPS-om do narednih izbora stvoriti političku konkurenciju manjinskim strankama.
“Upravo su zbog politike bespogovorne saradnje sa DPS-om u okviru bošnjačkog i albanskog nacionalnog korpusa nastajale različite stranke i koalicije, jer nisu svi bili jedinstveni u takvom načinu zagovaranja interesa manjina. No, još uvijek tu vode oni koji su bliži DPS-u iako je jasno da njihova podrška slabi”, kazao je Nikočević.
Pregovaraju sa opozicijom zbog straha od lokalnih izbora
Podsjećajući da su sa opozicijom razgovarali lokalni funkcioneri BS-a, Raonić smatra da oni pripremaju teren za izbore koji ih očekuju naredne godine. “Na lokalnim izborima za godinu dana, ako se ponovi rezultat sa parlamentarnih, oni gube vlast. Možda i tu treba tražiti motive za ove istupe. Ko bolje pamti politička dešavanja, sjetiće se i Šahmanovićevog drugačijeg stava od tadašnjih kolega iz stranke čije tekovine baštini BS”, smatra on, dok Nikočević podsjeća da je BS imala razmimoilaženja sa DPS-om, u Rožajama i Plavu gdje su najjači. “Borba za birače u tim sredinama je podjednako oštra između BS-a i DPS-a, kao što je između DPS-a i opozicije u drugim sredinama u Crnoj Gori”, tvrdi on.
Bonus video:
