Na Balkanu je od zvanične često bitinija nezvanična vlast koju je neki političar koncentrisao, a primjer toga je Milo Đukanović, ocijenio je profesor na Univerzitetu Harvard Dimitar Bečev.
Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) odlučio je da prepusti mandat za sastavljanje vlade svom zamjeniku Dušku Markoviću, pravdajući se da mu je potreban odmor.
Đukanović je kazao da je lično predložio Markovića, uvjeren u njegove profesionalne i ljudske kvalitete.
Na pitanje “Vijesti” da li smatra da je on kvalitetan kandidat za premijera, ovaj stručnjak za uticaj ruske spoljne politike i politike proširenja Evropske unije na region Balkana izrazio je sumnju.
“Izgleda da ima političkog iskustva, ali ipak nisam siguran da li ima volju za reforme”, ocijenio je Bečev.
Bugarski profesor smatra da je odluka Đukanovića da ne traži osmi premijerski mandat posljedica uticaja stranih sila, prije svega Zapada. Svoje mišljenje obrazložio je željom Crne Gore za evroatlanstkim integracijama.
“Po mom mišljenju Zapad u tom trenutku ima najveći uticaj, jer se zvanična Podgorica opredijelila za članstvo u NATO i, naravno, u Evropsku uniju. Nemam nekih posebnih informacija zašto je Đukanović to odlučio baš sada, ali mi izgleda nevjerovatno da Rusija igra neku posebnu ulogu,” kazao je za “Vijesti”.
Bečev je konstatovao da Moskva ima svojih pripadnika i aduta u unutrašnjoj politici Crne Gore, ali da nema ikakvih konkretnih dokaza da je imala uticaja na odluku premijera.
Ovo će biti treće povlačenje Đukanovića sa mjesta premijera, a u prva dva slučaja se vraćao poslije dvije godine. Premda je nekoliko mjeseci poslije referenduma 2006. tvrdio da je umoran od politike i da želi da se posveti privatnom biznisu, na mjesto premijera se 2008. vratio kako bi zamijenio Željka Šturanovića, koji je podnio ostavku iz zdravstvenih razloga. Mjesto premijera je 2010. ustupio Igoru Lukšiću, pravdajući to željom da ustupi mjesto mladima, a u vladu se vratio dvije godine kasnije.
Bečev je uvjeren da će Đukanović “vući konce”, kao što je bio slučaj prethodnih puta.
“Na Balkanu veoma često nije bitna formalna funkcija koju obavlja političar, njegova neformalna vlast koju je koncentrisao. U tom smislu vjerujem da će Đukanović nastaviti da bude značajan faktor i crnogorskoj državi, politici pa i čak u ekonomiji,” smatra on.
Četiri najveće opozicione stranke - Demokratski front, Velika koalicija Ključ, Demokrate i SDP - poručile su da neće priznati rezultate izbora dok se ne utvrdi da li je u Crnoj Gori zaista planiran “državni udar”.
Na pitanje da li misli da li je priča o udaru zaista istinita ili je više imala za cilj da učvrsti vlast DPS-a, kao što mnogi insinuiraju, Bečev je kazao: “Čak i da je bilo neke zavjere, DPS će to iskoristiti da učvrsti vlast”.
Što se tiče pregovora o Vladi, Bečev smatra da manjinske stranke odbiti ponudu opozicije i vratiti se u zagrljaj DPS-a.
“Manjinske partije su tradicionalno sa Đukanovićem. Ne pratim pregovore, ali mi izgleda da će se opet dogovoriti sa DPS-om,” kazao je on.
Na pitanje da li će se išta promijeniti sada u Crnoj Gori, Bečev je izrazio sumnje:
“Ne vjerujem”, kratko je odgovorio.
Da ima demokratije, ne bi problem bio što je Milo 27 godina na vlasti
Stručnjak za uticaj spoljne politike na Balkan ne negira da je demokratija moguća u zemlji u kojoj je ista osoba na vlasti 27 godina, ali ističe da to nije slučaj sa Crnom Gorom.
“Mislim da je demokratija moguća varijanta u takvim okolnostima, ali ukoliko postoje i vladavina prava, sloboda medija i čvrsto civilno društvo. Dakle, nije problem da je Đukanović godinama na državnom vrhu, nego da nije demokratski sistem konsolidiran,” kazao je Bečev za “Vijesti”.
Bonus video:
