Ujedinjene nacije očekuju da za četiri godine u političkom životu Crne Gore i parlamentu bude 40 odsto žena. Crna Gora je sada u regionu na začelju sa 17,5 odsto žena u Skupštini, gdje u rukovodstvu nema ljepšeg pola. Žena je malo u izvršnoj vlasti, a za predsjedničku fotelju stranke nijesu kandidovale nijednu pripadnicu ljepšeg pola.
“Zato što o tome odlučuju muškarci,” kaže članica IO SNP-a Marica Babović.
Pozicije nježniji pol drži jedino u sudstvu, gdje su žena na čelu Vrhovnog, Upravnog i Ustavnog suda. Ali sagovornice “Vijesti” vjeruju da će se situacija promjeniti... “Žena nema na visokim političkim pozicijama, ali to ne znači da ih neće biti. One su temelj tradicionalnih vrijednosti našeg društva. Iz takvih vrijednosti izvire hrabrost svojstvena samo ženi koja joj i daje sposobnost da vodi državu sa značajnih političkih pozicija. Muškarci u crnogorskom društvu to odlično prepoznaju, ali pitanje je da li oni imaju dovoljno hrabrosti da to i priznaju”, kaže poslanica SDP-a Draginja Vuksanović.
Da se u nekada isključivo muškom poslu- politici, izbore za mjesto, Crnogorkama pomaže koordinatorka za rodni program UNDP-a Kaća Đuričković.
“Komitet UN o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama već je preporučio da se mora unaprijediti zakonodavstvo, a UNDP će u realizaciji ciljeva intenzivno raditi sa partijama da im pomognemo da dostignu 40 procenata žena u politici do 2020.”,rekla je ona “Vijestima”.
U godini kada je obilježeno 70 godina kako su žene stekle pravo glasa u Crnoj Gori, predstavnica UNDP-a nakon oktobarskih izbora ne očekuje više od 25 odsto žena u Skupštini. ”Realno je očekivati da se narednim unapređenjem izbornog zakonodavstva kvota podigne do 40 procenata. Nastavićemo da radimo na stvaranju povoljnijeg ambijenta i podizanju kapaciteta političarki i njihovom umrežavanju”, dodaje Đuričkovićeva.
Crnogorski Zakon o izboru odbornika i poslanika propisuje da žene treba da čine 30 odsto izborne liste, što su partije morale formalno da ispoštuju na listama koje je Državna izborna komisija već verfikovala za parlamentarne izbore. Najbolje pozicije imaju Azra Jasavić (Pozitivna Crna Gora) i Zdenka Popović (Demokrate), koje su na listama iza lidera, dok su se DPS, Velika koalicija “Ključ”, Demokartski front, Socijaldemokratska partija, Socijaldemokrate držale slova zakona i ljepši pol u vrhu pozicionirale na četvrta mjesta. To su Daliborka Pejović (DPS), Anka Vukićević (“Ključ”), Ljiljana Đurašković (DF), Draginja Vuksanović (SDP), Mubera Kurpejović (SD)...
Potpredsjednica Demokrata Zdenka Popović kaže da njena pozicija na listi pokazuje da oni suštinski a ne deklaratvino pokazuju da poštuju evropske standarde u ovoj oblasti. Demokrate prema istraživanju UNDP imaju 28 odsto žena u GO partije. “Žene daju i više nego što se od njih očekuje da doprinesu punoj afirmaciji partije. Važno je da žene budu solidarne i pomažu jedna drugoj”, dodaje Popovićeva.
Ljiljana Đurašković kaže da aktivizam žena u politici mora biti pojačan od lokalnog do državnog nivoa i da je solidarnost žena veoma važna u tome. ”Samo je Vesna Perović bila predsjendica Skupštine... Žene se trude da dokažu da umiju i smiju da budu učesnici dešavanja u Crnoj Gori”, navodi ona. Nova, čiji je kandidat Đuraškovićeva, u IO ima samo četiri odsto žena, dok u Predsjedništvu nema nijedne.
Član koalicije “Ključ” - SNP u GO ima 24 odsto žena, ali je njen forum žena aktivan i prepoznatljiv po poslanici Snežani Jonici, koja se, međutim, povukla iz partijskih organa zbog neslaganja sa odlukom o nastupu na izbozima.
Dugogodišnja aktivistkinja Marica Babović kaže da “kao obrazovana i ambiciozna žena ima razloga da bude nezadovoljna partijskom pozicijom”.
”Ali nikad nijesam stavljala lični interes ispred opšteg i moja misija je, od momenta učlanjenja u SNP, bila,i sada je, mirna smjena
vlasti. Vrijeme promjena na društveno političkoj sceni Crne Gore je ujedno i moje vrijeme i vjerujem da ću svojim angažmanom u budućoj vlasti tome dati puni doprinos”, kaže članica IO SNP-a.
Partija Miodraga Lekića, Demos, kako podsjeća kandidatkinja za poslanicu Tina Raičević, nema forum žena. “Ponosna sam da je na izbroj listi “Ključa” skoro 50 odsto žena. To je značajan iskorak u odnosu na dosadašnju praksu, a budući da poznajem svaku od njih, sigurna sam da će i građani prepoznati njihov kvalitet. Iako ne mislim da bi ovo pitanje trebalo zakonski uređivati, znam da je neophodno, posebno na Balkanu, gdje je i dalje dominantan patrijarhalni mentalitet i vaspitanje, pa je zakonsko rješenje najefikasniji put razbijanju predrasuda o ženama kao politički „slabijem“ polu”, kaže ona.
Glavni odbor vladajućeg DPS-a ima 29 odsto žena, a Predsjedništvo 20 procenata. Daliborka Pejović, koja je članica Predsjedništva i četvrta na listi svoje partije, nije saopštila stav na ovu temu. Na pitanje “Vijesti” upućeno pres službi te partije, nije stigao nikakav odgovor.
Koordinatorka za rodni program UNDP-a Kaća Đuričković sumnja da će Crna Gora doseći minimum od 30 odsto žena u Skupštini, nakon ovih izbora”. “To je međunarodno preuzeta obaveza, jedan od nedostignutih Milenijumskih razvojnih ciljeva, a ujedno tako daleko od Ustavom garantovane ravnopravnosti i ciljeva održivog razvoja Crne Gore”, zaključuje ona.
Đuričkovićeva: Muškarci nijesu uvijek kompetentniji, ali su biraniji
Kaća Đuričković je uvjerena da ne postoji “eksluzivno muški otpor učešću žena u politici”.
”Jedan od mitova je da su žene rodno senzitivne. Činjenica je da su one, kao i muškarci, čuvari partijarhalnih obrazaca ponašanja i vrijednosti koji stoje na putu političkom osnaživanju žena. Činjenica je i da to što ste žena, ne znači da ste rodno senzitivni i da muškarac može biti osjetljiviji i doprinositi uklanjanju barijera I politika koje će otvoriti mogućnosti napretka ženama. Tako je činjenica da se sa uvođenjem kvota smanjuje prostor političkog “ostvarivanja” muškaraca koji imaju ambiciju, pa time ima i otpora, jer neko mora ustupiti mjesto za žene.
Cijena demokratizacije društva se uvijek plaćala na različite načine, a redukovani broj mjesta u Skupštini, na uštrb muškaraca jedan je od njih. Sada je prelomni trenutak da se politike rodne ravnopravnosti vode aktivnije, zrelije od strane svih političara I političarki. Podsjetićemo da se visoko postavljeni zahtjevi prema ženama u politici, takođe odnose na muškarce kao buduće zagovornike ravnopravnosti. Vrlo često u ženskim političkim krugovima postavlja se pitanje političkih kompetentnosti muških kolega i sam se odgovor nameće, da ni političari, predstavnici muške populacije nemaju uvijek političke kompetencije, vidljivost ni povjerenje, a opet su biranji.
Lideri su ključne figure u ovom procesu, jer po izbornim listama se vidi da je u najvećem broju slučajeva, nažalost, samo formalno ispoštovana forma.
Crna Gora je posljednja od zemalja SFRJ preduzela mjere da se položaj žena u politici unaprijedi. Od 1998. do danas je bilo 13 promjena izbornog zakona, od kojih su zadnja dva bila 2011. i 2014. kada se uvela kvota kao mjera za osiguranje većeg učešća žena.
Od 2001. do 2011, više puta su partije potpisivale inicijative da se osigura veći broj žena u Skupštini, ali je i pored pritiska međunarodne zajednice, a zbog nedostatka političke volje i pored ozbiljnog pritiska međunarodne zajednice, više od 300 potpisa članova i članica akademske zajednice i civilnog društva, uvedena mjera od 30 odsto za koju se unaprijed znalo da neće napraviti značajne pomake jer nije bilo zahtijevanog rasporeda na listama, “rekla je koordinatorka UNDP-a Kaća Đuričković.
Ne napreduje se prema rezultatima
“Nijesam saglasna sa ocjenom da su žene u partiji prisutne “pro forme”. Ovo imajući u vidu naš rad na terenu i učešće u partijskim forumima. Međutim, kao i u svakoj drugoj organizaciji i u partiji nekada može doći do negativne selekcije, bez obzira da li se radi o muškarcima ili ženama. Više bih voljela da postoji podjela na stručne i nestručne, nego na muške i ženske kadrove, jer vjerujem da je mudar onaj koji zna da oko sebe okupi pametnije od sebe, pa bili oni svi muškarci ili sve same žene. U politici bi trebalo da važi pravilo “prema doprinosu”, tačnije broju glasova na terena. Međutim, svjesni smo da kod nas to nije slučaj”, kaže Marica Babović, koja je u SNP-u od osnivanja, ali još nije došla na listu.
Pejovićeva: Mediji izvještavaju kao da su žene 11,8 % stanovnika
“Ni mediji, ni političke partije kroz svoje predstavljanje u medijima ne odražavaju stvarnost – da žene čine 50,6 odsto stanovništva Crne Gore! Mediji i medijsko predstavljanje političkih partija daju nam sliku da žene čine samo 11,8 odsto stanovništva”, kaže novinarka Duška Pejović, koja je za UNDP analizirala “Rodnu perspektivu” u političkoj rubrici 15 medija u Crnoj Gori od 29. avgusta do 4. septembra.
“Procenat žena u politici predviđen domaćim i međunarodnim propisima i standardima, ne može biti postignut bez pomoći i aktivnog učešća medija. Mediji i novinari treba da promovišu i doprinesu jednakosti u društvu kroz rodnu persepktivu izvještavanja koja zapravo znači osvjetljavanje nejednakosti sa kojima se žene suočavaju. Jedan od prvih rezultata trebalo bi da bude da rodna ravnopravnosti u svim oblastima postane političko pitanje, koje je od krucijalne važnosti za napredak društva u čemu mediji treba da imaju vodeću ulogu”, rekla je Pejovićeva za “VIjesti”.
Bonus video:
