Crnogorski birački spisak ima najmanje 35.000 takozvanih "fantom birača", za koje gotovo ne postoji šansa da će do dana parlamentarnih izbora biti izbrisani.
Postojanje "fantom birača", prema tvrdnjama opozicije, odgovara aktuelnoj vlasti, jer joj se time otvara mogućnost za zloupotrebe koje mogu direktno da utiču na rezultat izbora i prekrajanje izborne volje građana. To je epilog istraživanja koje je sproveo Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).
Sredinom jula ove godine iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) saopšteno je da na predstojećim parlamentarnim izborima koji su zakazani za 16. oktobar pravo glasa do tog trenutka ima tačno 530.840 građana.
Prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika - pravo da bira i da bude biran za poslanika ima državljanin koji je navršio 18 godina života, koji je poslovno sposoban i koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje dvije godine prije dana održavanja izbora.
Upravo u dijelu prebivališta birača nalazi se prostor za manipulacije. O tome svjedoče i zvanični podaci Zavoda za statistiku Crne Gore (MONSTAT). Popis građana koji je vršen prije nekoliko godina urađen je po propisima regulativa Evropske unije, tako da nema sumnje da dobijeni rezultat ne odgovara činjeničnom stanju.
Prema podacima MONSTAT-a,po popisu u 2011. u Crnoj Gori je bilo 501.030 osoba starijih od 15 godina. Te osobe danas bi trebalo da imaju pravo glasa na izborima, po osnovu punoljetstva. Pored njih danas bi pravo glasa imao i dio osoba koje su 2011. godine imale 13 godina i sve osobe koje su iste godine imale 14 godina. Isti podaci govore da osobe koje su 2011. godine imale 13 i 14 godina nema više od 10.000 do 15.000. Međutim, iako se u današnji birački spisak doda 15.000 građana koji su 2011. imali 13 i 14 godina, broj umrlih birača od 2011. znatno je veći od 15.000.
MONSTAT bilježi da je 2012. umrlo 5.860 osoba starosti od 20 i više godina. Godinu kasnije umrlo je 5.855 građana starijih od 20 godina. Pretprošle godine mortalitet starijih od 20 godina je 5.951. Nema podataka o umrlim za prošlu godinu i ovu, ali ako se ima u vidu prosjek iz posljednjih godina, onda se radi o broju od najmanje 10.000 umrlih u 2015. i 2016. godini.
Upoređivanjem pokazatelja koje je evidentirao MONSTAT, pravo glasa danas bi, kad se doda oko 7.000 građana koji su prema podacima MUP-a novoupisani od posljednjih izbora 2013. godine po osnovu upisa prebivališta u Crnoj Gori i prijema u crnogorsko državljanstvo, trebalo da ima oko 495.000 građana Dakle, prosta računica govori da više od 35.000 upisanih u birački spisak su takozvani "fantom birači", koje MUP treba detaljno da istraži i utvrdi ko su ovi ljudi, da li oni u posljednje dvje godine borave u Crnoj Gori i ako ne borave da pokrene proceduru njihovog brisanja.
Problema sa "fantom biračima" svjestan je i član izborne komisije Vlado Dedović, koji je za CIN-CG potvrdio da birački spisak sadrži velike nepravilnosti.
"To su vjerovatno građani koji se ne nalaze u Crnoj Gori, a koji se nalaze u evidenciji birača, po osnovu nepotpunih ili netačnih podataka u registrima prebivališta. To su ti čuveni 'fantom birači'. Lica koja su upisana u birački spisak po osnovu državljanstva i navodnog prebivališta, a ne žive u Crnoj Gori", kazao je Dedović. Dedović je dodao i da oni biračko pravo imaju suprotno zakonu, jer nisu odjavili prebivalište.
"Kao neko ko prati izbore godinama imao sam informaciju da je taj broj birača na nivou od nekih 30.000. Kad je MUP-u bilo upućeno vođenje biračkog spiska, rekao sam da je prvi zadatak koji ta institucija treba da uradi popis birača, kao što je urađeno u Hrvatskoj. Da MUP odradi taj posao, da se obiđu sva domaćinstva da se provjere sve činjenice i na bazi tih činjenica da se napravi birački spisak, koji će imati puni integritet, sve bi bilo drugačije", rekao je Dedović.
Danilović: Upitno 100.000 birača koji ne žive u Crnoj Gori ili nemaju dokumenta
I ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović kazao je za CIN-CG da birački spisak mora da bude predmet kontrole.
"Popis stanovništva iz 2011. godine je bio popis ljudi zatečenih u Crnoj Gori na mjestima prebivališta. Kad vidite tu činjenicu sa jedne, a sa druge strane konstatujete da ima 530.000 ljudi u biračkom spisku, onda morate postaviti pitanje o čemu se tu radi. Problem je što u biračkom spisku nisu samo stanovnici Crne Gore, nego i državljani koji imaju prebivalište a ne žive u Crnoj Gori", rekao je Danilović.
Danilović je istakao da je njegova procjena da se podaci ne slažu za oko 100.000 građana u biračkom spisku.
"Radi se o ljudima koji imaju prebivalište u Crnoj Gori ali tu ne žive. Uz njih dodamo još desetak hiljada koji nemaju nikakav dokument ili imaju staru ličnu kartu pa sigurno ne mogu da glasaju. Tu ima i onih koji imaju novi dokument, ali ne žive na prebivalištu u Crnoj Gori nego su negdje u inostranstvu. Svih njih zajedno ima oko 100.000 ", kazao je Danilović.
Dedović: "Trebalo je da obiđu domaćinstva u Crnoj Gori"
"Trebalo je da obiđu sva domaćinstva i utvrde ko ne živi u domaćinstvu duže od dvije godine i izbrišu ga iz biračkog spiska. To je moglo da se uradi vrlo efikasno u posljednje dvije i po godine od kad je zakon usvojen. Sad je vrlo malo vremena. Iz MUP-a se uvijek pozivaju na to da je građanin taj koji je dužan da prijavi promjenu prebivališta. Vrlo mali procenat građana to radi", kazao je Dedović, koji je u DIK-u ispred civilnog sektora.
Dodao je da je to veliki nedostatak i sakriveni potencijalni politički problem.
"Ako bi se primjenjivao zakon, osobe koje žive duži niz godina u inostranstvu a imaju prebivalište upisano u Crnoj Gori ne bi smjele da imaju pravo glasa na izborima", rekao je Dedović.
Istakao je da treba da se odradi popis birača na isti način kao što radi MONSTAT.
"To je prvorazredno političko pitanje, koje sigurno može da odredi sudbinu izbora. Mislim da je ideja da bi službenici MUP-a trebalo da urade popis birača nije shvaćena na pravi način ni od opozicije. Trebalo je to da iniciraju u opoziciji sa mnogo više odlučnosti. Nama je birački spisak pokazao koliko u suštini ima slabosti. Koliko je loše vođen u ranijem periodu. Koliko su problematični registri koje MUP vodi. Jedini pouzdani način da se utvrdi tačan broj birača po zakonu je terenski rad", zaključio je Dedović.
Bonus video:
