Poslanici crnogorskog parlamenta raspravljali su danas o Predlogu odluke o učešću pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) u mirovnoj operaciji Evropske unije „EU NAVFOR – ATLANTA“, kojom je predviđeno da se upućuje do 16 pripadnika Vojske, sa mogućnošću rotacije.
Pejanović Đurišić podsjetila je da je Skuština 2008. godine donijela odluku kojom je omogućeno učešće prpadnika VCG u toj misiji, u skladu sa rezolucijama Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN).
Kako je pojasnila, to su snage koje u morskim vodama Roga Afrike sprovode operacije.
Ranijom odlukom je bilo predviđeno da u ovoj mirovnoj operaciji učestvuje do tri pripadnika VCG.
Pripadnici Vojske, kako je obrazloženo novom odlukom, bili bi angažovani na dužnostima štabni oficir u komandi operacije, opšte brodske dužnosti na ratnim brodovima i članovi samostalnog tima za zaštitu broda.
Poslanik Mevludin Nuhodžić rekao je da će klub poslanika DPS-a podržati Predlog odluke.
On je, kako je rekao, uvjeren da učešćem u međunarodnim operacijama i misijama, Crna Gora dodatno osnažuje poziciju na putu evropskih i NATO integracja.
„Imajući u vidu da se ova operacija realizuje u skladu sa relozucijama Savjeta bezbjednosti UN i odredbama međunarodnog prava na moru i da od 2010. doprinosimo njenom sprovođenju, donošenje ove odluke vidim kao još jednu potvrdu posvećenosti radu na povećanju efikasnosti i uticaja zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike, kao sveobuhvatnog pristupa EU, i doprinos našem putu evropskim integracijama sa više aspekata“, naveo je Nuhodžić.
Prema njegovim riječima, ne treba zanemariti činjenicu da učešće u mirovnim misijama predstavlja priliku sa provjeru kapaciteta Ministarstva odbrane i VCG u odnosu na planiranje, pripremu i koordinaciju angažovanja crnogorskih vojnika u toj i drugim misijama i operacijama koje uvijek nose i određeni stepen rizika.
Nuhodžić je poručio da upućivanjem propadnika Vojske u operacije EU Crna Gora pokazuje da ne želi biti samo korisnik povoljnosti koje nosi zajedništvo evropskih partnera.
Poslanik DF-a Predrag Bulatović kazao je da, sa teorijskog stanovišta, niko normalan ne bi bio protiv mirovnih operacija pod okriljem UN i bilo bi logično podržati određene mirovne operacije pod okriljem EU.
Sa praktičnog stanovišta, kako je ocijenio, previše je servilnosti, navodeći kao primjer to što Crna Gora slijedi uvođenje sankcija EU prema Rusiji, a nije imala tu obavezu.
Bulatović je kazao da je fakat da su manje-više sve NATO mirovne operacije bile posledice prije svega djelovanja SAD od Drugog svjetskog rata do danas, „koji su pod okvirom zaštite nacionalnih interesa izazvali konflikte i ratove u kojima je vše od 30 miliona ljudi izgubilo živote širom svijeta“.
Kako je rekao, ima samo jedan razlog koji bi se mogao razumjeti zašto bi neko podržao odlazak vojnika u mirovne operacije i to je socijalni moment.
On je saopštio i da je klub DF-a zabrinut povodom postavljanja table na teritoriji Crne Gore, od, kako je kazao, ne bilo koga, dodajući da iza toga stoji Ramuš Haradinaj, komandant UČK.
Srđan Milić iz SNP-a pitao je ministra koliko su danas sigurne teritorijalne vode Crne Gore, da li smatra da je zaustavljen svaki oblik krijumčarenja, na koji način danas se kontroliše naše more.
Poslanik Goran Tuponja ocijenio je da je važno da Crna Gora u okviru svojih mogućnosti doprinosi boljitku svijeta i da se učešćem u ovakvim misijama predstavi kao značajan akter u međunarodnoj zajednici, ali je, dodao je, izuzetno važna i bezbjednost pripadnika crnogorske vojske i finansiranja ovakvih misija.
On je pitao zašto je predloženo da bude upućeno 16 pripadnika VCG, kad su u prethodnoj odluci iz 2009. upućena tri, dodajući da je broj napada u ovom dijelu afričkog kontinenta u drastičnom padu.
Poslanik Liberalne partije (LP), Andrija Popović podsjetio je da je Crna Gora potpisala neophodne sporazume sa EU na osnovu kojih se pripadnici VCG upućuju u ovu pomorsku mirovnu operaciju.
On smatra da Crna Gora treba da nastavi da podržava i učestvuje u mirovnim operacijama u skladu sa NATO ciljevima i prioritetima.
„Anagažovanje i učešće pripadnika VCG u mirovnim misijama i operacijama je jedan od prioritetnih zadataka i operacija Ministarstva odbrane i VCG. Cilj je da se stvore uslovi za uspješnu pripremu i bezbjednu upotrebu pojedinaca u mirovnim misijama i operacijama“, poručio je Popović.
On je rekao da će LP, Forca i Hrvatska građanska inicjativa podržati ovaj Predlog odluke.
Pejanović Đurišić je rekla da Ministarstvo odbrane svake godine izrađuje izvještaj o ušeću VCG u međunarodnim misjama. „To je opširan dokument koji radimo na godišnjem nivou, koji razmatra Vlada, Savjet za odbranu i bezbjednost i Odbor za bezbjednost i koji obraćuje većinu pitanja koja ste mi postavili danas“.
Ona je kazala da se u ovom trenutku 20 pripadnika VCG nazali u međunarodnim misijama, od čega 18 u misiji Resolute Support u Avganistanu, jedan vojnik je u štabu misije Atalanata i jedan u misiji na Maliju.
Pejanović Đurišić je, upitana o broju pripadnika VCG koji se upućuju u ovu misiju, kazala da se radi o iskazanoj potrebi komande te misije za određenim sposobnostima.
„S obzirom na to da mi imamo te sposobnosti mi smo ih ponudlili, a sposobnosti podrazumijevaju taj autonomni tim koji ima svoju preciznu strukturu i koji ima najmanje 12 pripadnika“, pojasnila je Pejanović Đurišić.
Ona je, u vezi sa zaštitom kopnenih i granica na moru, kazala da se nada da će se, u slučaju potrebe da se o tome razgovara, postići konenszus u parlamentu kada je u pitanju obezbjeđivanje i zaštita granica države.
„U tom dijelu moram da podsjetim na činjenicu da ste vi kao poslanici, u nekom drugom sastavu, još 2003. godine promijenili odgovarajuće zakone, uveli evropske standarde po kojima vojska nema više nadležnosti kada je u pitanju zaštita granice“, kazala je Pejanović Đurišić.
Kako je podsjetila, zaštita granica države je u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova.
Ona je rekla da se od početka u svim razgovorima provlači teza da je učešće vojnika Crne Gore definisano i opredijeljeno isključivo socijanim momentom.
„Ja ne mislim da se pripadnici VCG isključivo vode tim razlozima, imajući u vidu njihovo veliko interesovanje i za unaprijeđenje svojih profesionalnih sposobnosti i za dalje napredovanje u VCG i njihovu procjenu da se učešćem u misijama stvaraju uslovi za izgradnju njihovih sopstevnih kapaciteta“, ocijenila je Pejanović Đurišić.
Ona je, kad su u piutanju dešavanja u vezi sa protestima 24. oktobra, podsjetila da je više puta pričala o tome i da nema šta novo da kaže u odnosu na tu priču iza koje čvrsto stoji.
„A to je da je bilo koja vrsta optužbe da je Vojska mogla biti izmanipulisana u toj ili nekoj drugoj situaciji gdje ona nema nadležnosti je potpuno neosnovana. VCG nije bila ni pozvana ni na kakvu pripravnost, niti bi za to postojali uslovi“, rekla je ona.
Prema riječima Pejanović Đurišić, VCG je bila pozvana, u onoj mjeri u kojoj je u tom trenutku bila prisutna u jedinicama i garnizonima da zaštiti svoje objekte u slučaju da se desi neko narušavanje opšteg javnog reda i mira koje bi uključilo i te objekte.
„Ništa više i ništa manje od toga. Govorila sam i tome da nije tačno da su vojnici bili opremljeni za bilo kakve borbene operacije, da su imali bojevu municiju, borbene komplete. Prosto, to nije tačno“, kazala je ona.
Pejanović Đurišić je saopštila da je, vezano za budžete za misije, u prošloj godini za ovu istu misiju bilo potrošeno oko 75 hiljada EUR i da će u narednom periodu, vodeći računa o tome šta može biti trajanje misije, te troškove pokušati dodatno da smanje proporcionalno broju.
„Ono što znamo u ovom trenutku je da će misija trajati još narednu godinu, da postoji velika vjerovatnoća da će trajati još jednu godinu“, navela je ona, dodajući da ne bi ulazila u procjenu onog što je neophodnost jedne misije EU.
Pejanović Đurišić vjeruje da činjenica da ta misija i dalje postoji govori o razlogu zašto je ona formirana. „I sigurno je da ćemo pratiti kakve su dalje procjene za njenu opravdanost, da bi opravdali svoje učešće i o tome i vas izvijestili onako kako to uobičajeno radimo“.
Bonus video:
