Za skupštinske šefove ne važi zabrana uvećanja plata?

Predsjednik skupštinskog Administrativnog odbora Luiđ Škrelja rekao je da će najvjerovatnije do Nove godine odlučiti da li će odobriti povećanje plata za 20 odsto šefovima skupštinskih službi, uključujući i kabinet predsjednika.

Šefovi 12 skupštinskih sektora, odnosno organizacionih jedinica, traže izmjenu odluke o utvrđivanju dodataka na zaradu za obavljanje posla na određenim radnim mjestima.

“Taj zahtjev za povećanje plata stigao je u Administrativni odbor i mi ćemo se tek izjasniti. Do kraja mjeseca, odnosno godine biće održana vjerovatno još jedna sjednica”, rekao je Škrelja “Vijestima”.

Organizacione jedinice Službe Skupštine su kabinet predsjednika, kancelarija generalnog sekretara, sektor za podršku zakonodavnoj i nadzornoj funkciji Skupštine, Sektor za istraživanje, dokumentacione poslove i informatičku mrežu, Odjeljenje za odnose sa javnošću, Odjeljenje za protokol, Odjeljenje za internu reviziju,

Služba kadrovskih i opštih poslova, Biro za upravljanje ljudskim resursima.

Takođe i Biro opštih poslova, Pisarnica, Služba za finansijske poslove, poslove materijalnog knjigovodstva i održavanja i poslove javnih nabavki, Biro finansijskih poslova, Biro materijalnog knjigovodstva i održavanja i Biro za javne nabavke.

Skupština je nedavno uvela dodatak od 30 odsto za svoje interne revizore, navodeći da rade složene poslove.

I u zahtjevu za povećanje zarada šefovima službi piše da su njihovi poslovi složeni i da zavređuju povećanje.

Predstavnik Ministartstva finansija Bojan Paunović je prije dva dana na skupštinskom Odboru za politički sistem ponovio da u 2019. nema govora o povećanju budžeta ni u jednom sektoru kada su u pitanju zarade.

Ukoliko bi Administrativni odbor prihvatio predlog skupštinskih šefova, to bi značilo veče plate od naredne godine. Planirani budžet za parlament za 2019. je devet miliona, a za zarade je projektovano 3,1 milion eura.

Ovogodišnji budžet je bio 10,3 miliona, a za plate je išlo 4,3 miliona. Zaposleni u Skupštini su prošle godine pred Novogodišnje praznike dobili 13. platu.

Od konstituisanja novog saziva Skupštine krajem 2016. broj službenika i namještenika povećan je za oko 10 procenata, iako je država proklamovala smanjenje zaposlenih u javnoj upravi, a Evropska komisija u izvještajima insistirala na njenoj depolitizaciji. Predsjednika Skupštine, potpredsjednike i 81 poslanika trenutno prati 210 službenika.

Budžet za narednu godinu planiran je za 201 službenika, piše u vladinom predlogu.

Skupština je u prvoj polovini godine raspodijelila 180 hiljada eura za stambene kredite službenika u parlamentu, iako to nije predviđeno budžetom za 2018.

Među službenicima koji su dobili kredite ima i onih koji su u imovinskim kartonima prijavili da imaju najmanje dva stana. Oglas za dodjelu kredita za poboljšanje uslova stanovanja raspisan je u januaru, a za dodjelu kredita bilo je namijenjeno ukupno 300 hiljada eura.

Na snazi je i Zakon o zaradama u javnom skektoru kojima su povećana primanja poslanicima, koja dosežu i do 2.000 eura.

Još nisu odlučivali o naknadama za izborni odbor

Luiđ Škrelja je rekao da ništa nisu dobili u vezi sa formiranjem Sekretarijata Odbora za izmjenu izbornog zakonodavstva. On je objasnio da Adminisitrativni odbor samo daje saglasnot za naknade.

Predsjednik Odbora za reformu zakonodavstva i potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović (DPS) je u pismu članovima tog tijela već napisao da je ozbiljno radio na formiranju sekretarijata. Gvozdenović je ranije samoinicijativno “raspisao oglas” u kojem je pozvao zaposlene u stručnoj službi parlamenta da se prijave za rad u Sekretarijatu Odbora, što uključuje rad u svih 14 pododbora. Za sada nije poznato da li će se plaćati naknade članovima odbora i stručnoj službi, a ako se ta namjera realizuje, to bi bilo kršenje Zakona o zaradama u javnom sektoru kojim su nadoknade za rad u odborima ukinute, a poslanicima je rad u radnim tijelima uračunat u mjesečnu zaradu. Nije poznato ni koliko je službenika parlamenta nakon

Gvozdenovićevog samoincijativnog oglasa dobilo dodatni posao.

Ostaju kazne za poslanike DF-a

Administrativni odbor je odbio zahtjeve za poništenje odluka o novčanim kaznama, koje su podnijeli poslanici DF-a Milan Knežević, Jovan Vučurović, Branko Radulović, Marina Jočić i Janko Vučinić. Odbor je, kako je objavljeno na sajtu Skupštine, konstatovao da je odluke o novčanim kaznama donio u skladu sa Poslovnikom. Oni su kažnejni zbog neprimjerenih izjava u paralmentu, dok je odluka za Nebojšu Medojevića tada odložena jer je bio u zatvoru.

Većina izjava poslanika ticala se rada tužilaštva i SDT Milivoja Katnića.