Raskid koalicije DPS-SDP, pribiližavanje parlamentarnih izbora i otvaranje pitanja povjerenja u izborni proces ponovo je aktelizovalo pitanje partijskog zapošljavanja, ali i rasipanja novca iz državnog budžeta.
Iako je Evropska komisija u Izvještaju o napretku za 2015. ocijenila da treba voditi računa o depolitizaciji prilikom zapošljavanja, uključujući i starješinske pozicije, partije se toga drže samo načelno, a praksa je potpuno drugačija.
Nakon što je Vlada, tačnije DPS, u aprilu ove godine potjerala kadrove bivšeg koalicionog partnera iz izvršne vlasti, Sporazumom o stvaranju slobodnih i fer izbora dio njih će se vratiti. Uz njih u upravu ulaze i kadrovi GP URA i Demosa, što ukupno dođe 60-ak novih službenika.
Iako će oni biti na funkcijama privremeno, do oktobra kada su izbori, iz budžeta će se za ta četiri mjeseca isplaćivati duple zarade za pojedina mjesta. Jer, posebnim zakonom, odnosno leks specijalisom, propisano je da opozicionari neće imati stalno zaposlenje, ali će “ostarivati naknadu zarade u visini zakonom propisane zarade za vršenje funkcije na koju su postavljeni”. Takođe, biće im plaćeno i osiguranje.
Međutim, DPS nije htio da njegovi i kadrovi koalicionih partnera zbog toga ostanu bez posla, pa će paralelno zarade primati i bivši ministri, njihovi pomoćnici, direktori... koje je opozicija smijenila.
Prema gruboj računici ”Vijesti” ako su u prosjeku bruto zarade novih opozicionih funkcionera 1.400 eura, to mjesečno dođe oko 100.000 eura, računajući funkcionere vladajuće koalicije koji su ostali u stalnom radnom odnosu.
U taj iznos će se vjerovatno uklopiti i buduća vicepremijerka Azra Jasavić, kao i funkcioneri Socijaldemokrata Crne Gore koji su došli na mjesta smijenjenih SD-ovaca u direktoratima i upravama.
Prema informacijama “Vijesti”, činovnici iz SDP-a Ranka Krivokapića već vode sporove pred komisijama za žalbe ili pred Upravnim sudom, jer smatraju da se nezakonito ostali bez posla.
Kao što su postavljeni po partijskom ključu dok je SDP bio koalicioni partner DPS-a, tako ih je po istom principu zamijenio SD Ivana Brajovića. Dio onih koji se nijesu našli na opozicionom spisku koji je Vlada verifikovala na sjednici u četvrtak, ima pravo na naknadu.
“Pravo na naknadu po prestanku funkcije imaju funkcioneri u koje spadaju i generalni direktori u ministarstvima i starješine organa, u trajanju od godinu dana. To je regulisano novim Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Raniji predlog je bio da se čak u trajanju od dvije godine prima ova naknada, koja se ne smije isplaćivati ukoliko se u međuvremenu lica kojima je prestao mandat zaposle ili ostvare pravo na penziju”, rekla je “Vijestima” istraživač javnih politika u Institutu alternativa Milena Milošević.
Uz ogradu da su pravila zapošljavanja po leks specijalisu drugačija, ona kaže da “u aktuelnom pravnom okviru ne postoje garancije za sprečavanje političkog uticaja na zapošljavanje visokog rukovodnog kadra u državnim organima”. Tu spadaju, dodaje, generalni direktori u ministarstvima i starješine organa.
Vujović: Mi smo profesionalci sa neuprljanim biografijama
"Ulazak opozicije u vladu nije partijsko zapošljavanje, već je u pitanju angažovanje ljudi koji će spriječiti nastavak DPS malverzacija, koje toj partiji omogućavaju skoro trodecenijsko vladanje”, rekao je "Vijestima" potpredsjednik Vlade Miodrag Mišo Vujović.
Poslanik DF-a Vladislav Bojović je u poslaničkom pitanju Vujovića pitao za detaljan spisak opozicionih kadrova u vladi, odnosno, kako će oni doprinijeti sprečavanju zloupotreba.
"Radi se o profesionalcima čije su biografije neuprljane i koji će, siguran sam, uraditi sve da za vrijeme trajanja mandata, a ako je moguće i nakon njega, ne dođe do zloupotreba”, rekao je zvaničnik.
Na pitanje da li je previše da vlada ima šest potpredsjednika, koliko će ih biti kada bude izabrana i Azra Jasavić (Pozitivna), on je odgovorio potvrdno, ali kaže da nije adresa za odgovor.
"Ja sam potpredsjednik vlade izbornog povjerenja i moj mandat je do izbora nove vlade", rekao je Vujović.
Bonus video:
