Nedostatak legitimiteta poslanika u Skupštini posljedica je neustavnog Zakona o izboru odbornika i poslanika, kazao je profesor Đorđije Blažić, ocjenivši da su partije uzurpirale pravo građana da neposredno biraju svoje predstavnike i pretvorile ih u glasačku mašinu.
On smatra da je politička scena Crne Gore isuviše heterogena i rascjepkana “razbijanjem“ pojedinih partija i formiranjem novih.
Blažić je ocijenio da je svojevrstan apsurd da u Crnoj Gori, koja ima 650 hiljada stanovnika, egzistira više od 60 političkih partija.
"Uzrok ovakavog rasta političkih subjekata na političkoj sceni je prevashodno u kreiranju društvenog miljea politike kao unosnog biznisa i veoma lično isplative djelatnosti kao primarnog cilja, umjesto favorizovanja javnog interesa i politike kao počasne djelatnosti i primarnog političkog cilja u svim demokratskim društvima", rekao je Blažić agenciji Mina.
On je objasnio da u Skupštini nije u pitanju legitimitet dijela poslanika, kako se to obično posmatra u trenutnoj konstalaciji političkih odnosa, već nedostatak legitimiteta svih poslanika u parlament.
Blažić je dodao da je iz tog nelegitimiteta izvedeno i pitanje nelegitimiteta svih državnih struktura i funkcionera čiji mandati proizilaze iz Skupštine - Vlade, ali i ostalih državnih funkcionera koje bira parlament shodno Ustavu i u skladu sa posebnim zakonima.
"U tom pravnom kontekstu nijedan državni funkcioner nema legitimitet, ali ima legalitet, jer su imenovani i birani od Skupštine u skladu sa Ustavom i zakonom (formalni legalitet)", naveo je Blažić.
Prema njegovim riječima, nedostatak legitimiteta posljedica je neustavnog Zakona o izboru odbornika i poslanika koji uskraćuje pravo biračima da biraju odbornike i poslanike već „biraju“ – glasaju samo partije na izbornim listama.
Blažić je kazao da poslanike i odbornike materijalno pravno posmatrano „biraju“ političke partije preko svojih zatvorenih izbornih lista, a ne građani.
"Taj način izbora, uz još niz neustavnih normi u nekoliko zakona, jasno određuje da nosilac suverenesti u materijalno pravnom smislu nije građanin, već političke partije, jer izbori nijesu neposredni, već posredni", rekao je Blažić.
On je kazao da je pravna posljednica toga nelegitimnost državnih funkcionera koje bira Skupština.
"A takva vlast koja nije proizašala iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima ne može se niti uspostaviti niti priznati", dodao je Blažić.
On je ukazao da crnogorski izborni sistem ima globalna obilježja demokratsko-liberalnog sistema sa takozvanim ”slobodnim mandatom” koji pripada poslaniku i odborniku, a ne partijama.
"Ali faktički on pripada partijama koje i određuju poslaničke pozicije".
Blažić smatra da nema potrebe u ustavno-pravnom smislu mijenjati slobodan mandat.
"Ali itekako ima potrebe uvesti odgovornost poslanika i odbornika biračima, omogućiti pravo da građani biraju svoje predstavnike u skladu sa Ustavom, i eliminisati strogo politički koncept Skupštine kao predstavničkog tijela", ocijenio je Blažić.
Prema njegovim riječima, u ovim okolnostima adekvatan bi bio čisto predstavnički ili kombinovani model parlamentarnih izbora sa elementima predstavničkog sistema svih djelova teritorije Crne Gore, u kombinaciji sa političkim strankama, uz obavezne otvorene liste i pravo građana da biraju svoje predstavnike.
"Mandat po Ustavu inače, ali samo formalno, pripada poslaniku i odborniku dok suštinski pripada političkoj partiji na čijoj je listi", pojasnio je Blažič.
On je kazao da se iz navedenih odredbi Ustava može zaključiti da građani ne biraju poslanike i odbornike, jer je iz ustavne norme jasno da pravo da biraju poslanike imaju samo građani, a ne da političke partije određuju ko će biti poslanik i odbornik, srazmjerno broju osvojenih glasova njihove liste.
"To jasno upućuje na pravno stanovište da su partije uzurpirale ustavno pravo građana kao nosioca suvereniteta, pretvarajući građane u glasačku mašinu", poručio je Blažić.
Kako je kazao, evidentno je i da veće partije nelegitimno ali, zahvaljući takvom zakonu, legalno dobijaju madate koji im ne pripadaju s obzirom na broj osvojenih glasova.
"Jer D'ontov izborni metod u izbornom zakonu omogućava da se glasovi manjih političkih partija koje ne ispune cenzus za ulazak u Skupštinu prelivaju većim partijama srazmjerno procentu osvojenih glasova većih partija, čime te partije dobijaju dodatne mandate koje nijesu osvojile na izborima", naveo je Blažić.
On smatra da je "u svoj toj izbornoj nelegitmnosti i godinama ukazivanja naučne i stručne javnosti, a i drugih subjekata na neustavnost izbornog sistema", zabrinjavajuće što Ustavni sud, kome je glavna nadležnost da obezbeđuje ustavnost i zakonitost, godinama ćuti o tome, i pored ustavne obaveze da po službenoj dužnosti pokrene postupak ocjene ustavnosti i Zakona o izboru odbornika i poslanika i Zakona o biračkim spiskovima.
"Sve to vrlo jasno govori da Crna Gora nema “državne institucije”, čast izuzecima, već da su to partijske ispostave vladajućih oloigarhija što dovodi do apsolutne dominacije vladavine neprava i vladavine političkih i grupnih interesa na štetu građana, a samim tim i javnog interesa", poručio je Blažič.
Kako je kazao, vrlo je jasno zašto promjena izbornog sistema nije bila cilj vlasti.
"Ali zašto nije bila cilj opozicije je vrlo simptomatično", zaključio je Blažič.
Bonus video:
