Crna Gora je bila dodirna tačka saradnje Pola Manaforta, bivšeg šefa kampanje američkog predsjednika i Olega Deripaske, ruskog tajkuna i bivšeg vlasnika Kombinata aluminijuma i Rudnika boksita Nikšić. Oni su 2006. podržali crnogorsku vlast u referendumu za nezavisnost, a deset godina kasnije, postoje sumnje, i opoziciju kako bi istu vlast smijenila, za šta su ruskom tajkunu stigle i optužbe zvaničnog Vašingtona.
Deripaska je, prisutan u Crnoj Gori od 2005, podržavao crnogorsku nezavisnost pri čemu je za "crnogorsko pitanje" nudio pomoć svojih savjetnika, među kojima je bio i Pol Manafort.
Za američki Time magazin je uz uslov zadržavanja anonimnosti o tome govorio neimenovani visokopozicionirani zvaničnik iz Crne Gore.
"Bili su dobar tim. Pomogli su nam da dobijemo podršku međunarodnih partnera", rekao je.
Kako piše Tajm, Manafort je o ulozi u kampanji uvijek bio otvoren. "Javnost je oduvijek znala da sam radio za g. Deripasku i njegovu kompaniju", rekao je Manafort na proljeće 2017.
"Na primjer, jedan od projekata bio je podrška crnogorskom referendumu čime je ta zemlja odabrala članstvo u EU, čemu se Rusija protivila".
Moskva zapravo nije pokušala da spriječi crnogorsku nezavisnost, a Deripaskina podrška crnogorskom pitanju vrlo vjerovatno ne bi uslijedila bez zelenog svijetla Kremlja.
"Nikad nije bilo pravog protivljenja Moskve", tvrdi crnogorski izvor Tajma koji je učestvovao u lobiranju i obezbjeđivanju ruske podrške u godinama prije i nakon referenduma.
Kremlj je, dodaje on, bio srećan što ima još jednog potencijalnog saveznika u istočnoj Evropi i to onog koji je zavisan od ruskih investicija.
"Aranžman" je u potpunosti odgovarao i crnogorskim vlastima.
"Bolje je da Rusi ovdje stignu sa koferima punim novca nego sa kolonama tenkova", rekao je anonimni zvaničnik.
Međutim, odnosi između Rusije, koju je na jedan način Deripaska predstavljao u Crnoj Gori, i crnogorske vlasti su zahladnili.
Deripaska je, nakon višegodišnjih sporova oko neplaćenih dugova, tužio Crnu Goru zbog preuzimanja kontrole nad Kombinatom aluminujuma, a NATO je djelovao kao jasan spoljnopolitički cilj države.
Zato su, navodno, ruski agenti otpočeli planove za smjene u političkom vrhu Crne Gore i instaliranje vlade koja će biti naklonjenija Moskvi.
Izbori 2016: Medojević se sastao sa Manafortom
Sporni događaji jeseni 2016. godine, su, igrom slučaja, došli istovremeno sa predsjedničkim izborima u SAD.
Sudeći prema tri Tajmova izvora iz Demokratskog fronta, ta partija je računala na pomoć američkog lobiste, Pola Manaforta, kome je Crna Gora bila poznata i koji je upravo tada ostao bez posla u Vašingtonu.
Istraga Tajma je utvrdila da je Manafort svoje usluge nudio širom svijeta - od Kurda u Iraku, preko predsjednika Ekvadora do Crne Gore.
Američki list piše da je Manafort bio u kontaktu sa nekoliko ljudi u Crnoj Gori, između ostalih i sa jednim od lidera DF-a, Nebojšom Medojevićem.
Medojevićeve veze sa Manafortom, Tajmu je prvi put prijavio "saradnik crnogorske vladajuće klike", koji je rekao da se američki konsultant sa liderom PZP-a sreo kako bi razgovarali o mogućoj saradnji na jesen 2016. godine.
Pominjanje Manafortovog imena su izvori Tajmsa iz Crne Gore, čuli i u vezi sastanaka koji su se ticali "strategije proruske opozicije", koju je 2016. godine, navodno, finansirao Deripaska sa svojim saradnikom, bivšim agentom GRU, Viktorom Bojarkinim. Bojarkina, nekadašnjeg trgovca oružjem, vlasti SAD smatraju čovjekom koji rukovodi pregovorima i novcem u ime ruskog tajkuna, a sumnja se da je bio povezan i sa kampanjom američkog predsjednika Donalda Trampa, 2016. godine.
Medojević je, kako piše Tajm, potvrdio da se sreo sa Manafortom ali je sastanak opisao kao razočaravajuć - bez postignutog dogovora.
U nekoliko sljedećih razgovora, Medojević je odbio da priča o sastanku sa Manafortom, tvrdeći da su njegovi kontakti na zapadu legitimni, i urgirao na novianre da ne objavljuju njegove prvobitne komentare.
Ostaje nepoznato da li je Manafort zapravo ostvario drugi "radni angažman" i pružio neke usluge u Crnoj Gori 2016. Godine, a njegovi advokati negiraju da je radio za crnogorske političare te godine.
SAD su sredinom decembra optužile Deripasku da je sa Bojarkinom uticao na parlamentarne izbore u Crnoj Gori 2016. godine te da su njih dvojica "bili umiješani u rusku finansijsku pomoć jednoj partiji u susret izborima 2016. godine".
Istovremeno, američke vlasti su zbog moguće umiješanosti u izbore u toj zemlji uvele sankcije za Bojarkina, "zamrzavanjem" njegovog novca u svim finansijskim institucijama u SAD.
Bojarkin, sa kime su novinari Tajma razgovarali u Grčkoj, negira da je imao bilo kakve veze sa crnogorskom politikom i da od kraja 2016. godine nije radio sa Deripaskom.
Optužnicom crnogorskog Specijalnog tužilaštva za planiranje državnog udara oktobra 2016. su obuhvaćeni , dva vlastima nedostupna ruska državljanina, Eduard Šišmakov i Vladimir Popov za koje se sumnja da su agenti obavještajne agencije GRU.
Na optuženičkoj klupi u procesu koji traje od septembra 2017. godine su lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević i vozač tog političkog saveza, Mihailo Čađenović, kao i srpski državljani Bratislav Dikić, Kristina Hristi, Milan Dušić, Dragan Maksić, Srboljub Đorđević.
Branki Milić, Predragu Bogićeviću i Ananiju Nikiću se sudi u odsustvu.
Bonus video:
