Duboki su korijeni strahova i nesloboda našeg društva. Već punih sedam decenija službe bezbijednosti suštinski funkcionišu i kao produžena ruka jednopartijske vlasti. Tokom čitavog tog perioda ljudi sa ovog prostora, bez obzira na državni okvir, su iz različitih pobuda snažno doprinosili širenju fame „OZNA sve dozna“ ili „UDBA je naša sudba“.Ta sudba bespogovornog sprovođenja partijske politike i direktive odozgo uz istovremeno anatemisanje čak i različitosti i skepticizma kao bande izdajničke je okamenila i zarobila crnogorsko društvo, kazao je danas predsjednik Građanskog pokreta URA Žarko Rakčević.
Na okruglom stolu „Otvaranje tajnih dosijea, predrasude, zablude,perspektive“, koji je organizovao Građanski pokret URA, Rakčević je rekao da i danas Crna Gora boluje od raznovrsnih zloupotreba državnih resursa i zloupotreba službi bezbijednosti.
"Jedno od poslednjih i najbolje branjenih uporišta bolnog i destruktivnog crnogorskog jednopartizma DPS-a je mistična ANB. U poslednjih četvrt vijeka postoje brojni primjeri da je državna ili nacionalna bezbjednost mnogo više brinula o stabilnosti, sigurnosti i izbornim pobjedama DPS nego o sigurnosti zajednice države. Apa se osjeća iz tih zatvorenih prostora. Neophodno je provjetravanje i suočavanje sa uzročnicima straha i nesloboda društva. Zarobljena i zatvorena društva imaju i zatvorene arhive. Tu cvjetaju zloupotrebe tajni, trguje se dosijeima, manipuliše i reketira. Otvorena i slobodna društva otvaraju arhive i službe bezbijednosti su pod stalnom demokratskom višestranačkom kontrolom i bore se za povjerenje javnosti", naglasio je Rakčević.
Uvodna izlaganja imali su general u penziji Blagoje Grahovac, prof. dr Čedomir Čupić (Fakultet političkih nauka Beograd), prof. dr Ozren Žunec (Filozofski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu), advokat Goran Rodić, akademik Šerbo Rastoder (Univerzitet Crne Gore), Zoran Mikić (istoričar), dr Zijad Bećirović (Institut za Bliski istok i Balkan, Ljubljana) i Ranko Vuković, publicista i član Savjeta URA.
Član Savjeta URA, general u penziji Blagoje Grahovac ocijenio je da društva koja nemaju razvijenu demokratiju i vladavinu prava pate od mnogih predrasuda, zabluda, dilema i strahova.
"Da bi se društvo oslobodilo od tih sociološko-psiholoških nedaća, prvi uslov je promjena sistema društvenih vrijednosti, a da bi se učinio prvi korak na tom putu, nužna je promjena vlasti ili režima koji su bili generator tih društvenih devijantnosti. U državama u kojoj vlada autokratski režim, politički neistomišljenici ili slobodoumni ljudi, od tog istog režima redovno bivaju proglašavani neprijateljima države. Nepobitan je zaključak, takva država zaista ima svog najvećeg neprijatelja, a to je upravo taj režim. Živi smo svjedoci da vlast u Crnoj Gori svoje političke neistomišljenike neprekidno proglašava neprijateljima države Crne Gore", kazao je Grahovac. On je dodao da je krupno političko, društveno, pravno, bezbjednosno i kulturološko pitanje – da li država ima kontrolu ko sve za svoje lične, političke ili kriminogene potrebe raspolaže ovakvom tehnikom i ko je sve formirao privatnu arhivu tajnih dosijea.
"Sve ovo može proizvesti jake sociološko – psihološke traume kod građana. U nedemokratskim režimima to se manifestuje kroz tri indikatora: prvo, naglašena strast za praćenjem i prisluškivanjem političkog protivnika, političkog neistomišljenima, konkurenta, supružnika, ljubavnika ili ljubavnice; drugo, masovna lična opsesija da ste baš vi prisluškivani; i treći, razočaranje kad utvrdite da niste, pa zavlada osjećaj o sopstvenoj društvenoj beznačajnosti. Sve ovo može dovesti do paranoičnog stanja duha građana", rekao je Grahovac. Član Centralnog odbora URA, istoričar Zoran Mikić, kazao je da je očigledno je da su u Crnoj Gori potrebne korjenite promjene, da bi došlo do vraćanja povjerenja građana u pravosudni sistem, ali i oslobađanja društva od straha koji su svojim radom proizvele tajne službe. "Crna Gora kao i sve zemlje regiona moraju da usvoje Zakon o otvarnju tajnih dosijea i Zakon o lustraciji ako žele da se istinski suoče sa prošloću, događajima i zločinima iz prošlosti. Promjena retrogradnog razmišljanja da svi građani koji se javno deklarišu protiv režima predstavljaju opasnost po državu, ali i borba protiv korupcije i kriminala kao ni suštinske promjene ne mogu doći dok se državne institucije ne pročiste od autoritarne prošlosti i ostataka totalitarnog sistema", smatra Mikić.
Bonus video:
