Predsjednik Ustavnog suda Dragoljub Drašković je rekao da taj sud nije pokazao slabost u slučajevima kada nijesu ispoštovane presude da je bilo prekoračenja policijskih ovlašćenja.
On je u intervjuu “Vijestima” takođe poručio da je tužilaštvo bilo u obavezi da je djelotvorno istraži i da zato US nije obavezao Vladu, na šta ima pravo po zakonu.
Ustavni sud je donio nekoliko presuda koje zaista unapređuju pravnu praksu, kao što je recimo u slučaju našeg kolege Tufika Softića, torture. Međutim, u ovom drugom slučaju niste uspjeli da obezbijedite izvršenje vaših odluka, da se tortura u Zlatarskoj ulici i prebijanje Miodraga Martinovića zaista istraži. Da li je to slabost suda ili zakona?
Slabost Suda nije, a ne bih mogao reći ni da je to slabost zakona. U predmetima torture usvojene su tri ustavne žalbe fizičkih lica i utvrđeno da je podnosiocima zbog nedjelotvorne istrage Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici povrijeđeno pravo na dostojanstvo i nepovredivost ličnosti i zabrana mučenja. Pri tome je Sud naložio ODT da preduzme potrebne mjere i radnje radi sprovođenja temeljne, brze i nezavisne istrage koja treba da osigura identifikovanje i krivično gonjenje policijskih službenika za koje se osnovano sumnja da su na štetu podnosilaca izvršili krivično djelo kojim su im povrijedili ustavna i konvencijska prava. Sud je odredio i rok od 3 mjeseca, u kojem je nadležni organ, u ovom slučaju ODT, dužan da izvrši odluku, koji teče od dana objavljivanja u „Službenom listu CG“, kao i da, kako je to zakonom propisano, nakon isteka tog roka, Ustavnom sudu dostavi izvještaj o izvršenju odluke. ODT je u ovim predmetima ispoštovalo rokove i dostavilo izvještaje, informisalo Sud o preduzetim radnjama, uz najavu preduzimanja i drugih potrebnih radnji na identifikovanju i krivičnom gonjenju policijskih službenika za koje se sumnja da su na štetu podnosilaca ustavne žalbe izvršili krivično djelo.
Zbog čega niste obavezali Vladu na izvršenje vaše odluke, kada na to imate pravo po Zakonu o US i činili ste u slučaju “majki”?
Postupili smo potpuno identično... Sud je utvrdio i način izvršenja obaveze, koristeći ovlašćenja utvrđena Zakonom, između ostalog da može obavezati nadležni državni organ na izvršenje određene radnje. U skladu sa tim, Sud je u predmetu „majki“, kako ga nazivate, obavezao Vladu da u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja odluke, Skupštini podnese predlog zakona kojim će se pravni status korisnica prava na naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece... uskladiti sa pravnim stavovima US. Obavezana je, naravno, Vlada koja vodi ekonomsku i socijalnu politiku i predlaže skupštini zakone koji su joj za to potrebni. U predmetima torture Sud je obavezao ODT u Podgorici koje je nadležno za sprovođenje istrage. Dakle, obavezivanje Vlade na izvršenje odluka u predmetima torture nije moguće jer je za to nadležan organ koji je i obavezan. A ako govorimo o ustavnoj odredbi da izvršenje odluka US, kada je to potrebno, obezbjeđuje Vlada, kakvu odredbu sadrži i važeći Zakon, to je nešto sasvim drugo. Naime, izvršenje odluke US obezbjeđuje Vlada kada je to potrebno, a potrebno je kada to ne učini organ koji je na to obavezan u skladu sa zakonom. U predmetima o kojima govorite, organ koji je u skladu sa zakonom bio dužan da izvrši odluku Ustavnog suda, ODT u Podgorici, ispoštovao je zakonsku obavezu dostavljanja izvještaja u roku koji mu je za to od strane Suda određen.
Kako komentarišete procjenu Vrhovnog suda da ima pravo da odlučuje o tome da je US kršio pravo na suđenje u razumnom roku. Otkud Vrhovnom sudu ta nadležnost?
Očigledno je neophodno podsjetiti da je Ustav jasno razgraničio poziciju Ustavnog suda u ustavnom sistemu ne samo prema sudskoj vlasti, već i prema svim drugim granama i organima državne vlasti. Radi se o posebnoj ustavnoj kategoriji u ustavnopravnom poretku koja ima i posebno mjesto u ukupnoj strukturi državne vlasti, najvišem ustavnom tijelu i ustavnoj vlasti sui generis, uz predsjednika države, parlament i vladu vrhovnom državnom organu, čiji je položaj određen njegovom osnovnom i najvažnijom funkcijom, a to je opšta normativna kontrola, a u čiju nadležnost spada i zaštita ljudskih prava i sloboda koja su povrijeđena aktom organa džavne vlasti, pa i odlukama redovnih sudova, a istovremeno odlučuje o cijelom nizu drugih složenih društvenih pitanja i odnosa. Materija koja je predmet vašeg pitanja je u ustavnopravnom sistemu Crne Gore u potpunosti i jasno normativno uređena, jer je zaštita prava na suđenje u razumnom roku Zakonom o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku obezbijeđena u postupcima pred redovnim sudovima, ali ne i u postupku pred Ustavnim sudom. O tome je Ustavni sud zauzeo jasan stav i sa istim upoznao Vrhovni sud. Eventualnu povredu prava na suđenje u razumnom roku u postupku pred Ustavnim sudom, kao dijelu jedinstvenog sudskog postupka, može cijeniti jedino Evropski sud za ljudska prava u Strazburu.
Smatram, međutim, da Ustavni sud ne krši pravo na suđenje u razumnom roku. S obzirom na enormni priliv predmeta o kojem sam govorio, jasno je da Ustavni sud čak i sa postojećim nedovoljnim kadrovskim kapacitetima postiže efikasnost u odlučivanju. U godini na izmaku, koja je godina sa najvećim brojem izjavljenih ustavnih žalbi do sada, Sud je do 20. decembra riješio 1068 ustavnih žalbi, od 2252 koliko ih je u ovoj godini imao u radu Dakle, polazeći od položaja i uloge Ustavnog suda u pravnom sistemu Crne Gore i odredaba zakona jasno proizlazi da Vrhovni sud Crne Gore nije nadležan za postupanje po zahtjevima stranaka za utvrđivanje povrede prava na suđenje u razumnom roku pred Ustavnim sudom, pa ni da tu povredu utvrđuje.
Vlada ne uvažava naše potrebe
Vlada nije dozvolila povećanje broja savjetnika u US uprkos rastu broja predmeta. Šta mislite o tome i zašto ne tražite nezavisni budžet za US?
U Predlogu Zakona o budžetu djelimično je prihvaćen zahtjev Suda za povećanjem sredstava na ime bruto zarada i doprinosa za minimalni neophodni broj zaposlenih koji bi se primili u narednoj godini zbog enormnog povećanja broja predmeta. Mislim, naravno, da neuvažavanje zahtjeva Suda nije dobro i ne doprinosi jačanju zaštite ustavnosti i zakonitosti i posebno ne zaštiti ljudskih prava i sloboda putem ustavne žalbe. Za očuvanje priznate djelotvornosti ustavne žalbe u potrebna je kadrovska osposobljenost Suda koja može da obezbijedi blagovremeno postupanje po velikom broju ustavnih žalbi, a za servisiranje obaveza prema stručnim zaposlenim potrebna su naravno finansijska sredstva. Što se tiče samostalnog budžeta, Zakonom o US utvrđeno je da se sredstva za rad obezbjeđuju u budžetu Crne Gore, na predlog Suda. Problem je, međutim, u tome što se naš predlog za sredstvima budžeta, zasnovan na sagledavanju realnih potreba, dovoljno ne uvažava.
120 odsto je više ustavnih žalbi podnijeto ove godine u odnosu na 2017. Prethodnih godina je do 50 odsto bilo odbačeno, sada je to oko 25 odsto. Prethodnih godina, do 2017. procenat usvojenih se kretao oko tri odsto, u prošloj godini to je devet, a u tekućoj 2018. on će biti oko sedam odsto.
O Medojeviću i Kneževiću na nekoj narednoj sjednici
Kada se može očekivati rasprava o ustavnosti odredbe ZKP-a na osnovu koje se određuje “stavljanje u zatvor” i da li odluka po tom osnovu može dovesti u pitanje privremenu mjeru US na osnovu koje su poslanika oslobođena zatvora na koje ih je osudio redovan sud?
U ovom slučaju Sud je koristio svoja ovlašćenja iz odredbe Ustava Crne Gore i Zakona o Ustavnom sudu da može sam pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, ako se u toku postupka po ustavnoj žalbi postavi pitanje saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima na osnovu kojeg je donijet pojedinačni akt koji je predmet ustavne žalbe. Do donošenja konačne odluke US suda o ustavnosti dijela odredbe Zakonika o krivičnom postupku obustavljeno je izvršenje pojedinačnih akata, odnosno rešenja Apelacionog i Višeg suda, o zatvaranju podnosilaca ustavnih žalbi, s obzirom da bi, po ocjeni Suda, njihovim izvršenjem mogle nastupiti neotklonjive štetne posledice.
Budući da se radi o postupku ocjene ustavnosti zakona koji je u toku, to o njemu u ovom momentu ne mogu više govoriti. Sud će se o ovom pitanju izjašnjavati na nekoj od narednih sjednica.
Da li je Ustavni sud radio pod velikim pritiskom u ovom slučaju, čijim sve pritiskom i da li je odluka US prozvod toga s obzirom da je donijeta na neuobičajen način?
Sud je radio svoj posao kao u svakom drugom predmetu, bez obzira na mišljenja i zahtjeve koji su o ovom pitanju iznošeni u javnosti. Kao što sam prethodno rekao, Sud je koristio sva svoja ustavna i zakonska ovlašćenja, što će i ubuduće morati više da čini. Što se tiče pritiska o kojem govorite, radi se, uglavnom, o još uvijek ustaljenoj praksi da se izjavama i kritikama na rad Suda iz različitih političkih ili drugih interesa zahtijeva da Sud donosi pravno neutemeljene odluke, ultimativno poručuje kakvu odluku treba da donese, požuruje razmatranje pojedinih predmeta i prejudicira njihov ishod, ili Sudu čak zadaje rok za odlučivanje, što nije svojstveno demokratskom društvu i pravi nepotreban pritisak na Sud.
Bonus video:
